log in


Gradska uprava - Grad Vrlika

SVJETSKI DAN PRVE POMOĆI

Svjetski dan prve pomoći prilika je za promicanje znanja i vještina prve pomoći za širu javnost. Ovom prigodom želimo istaknuti važnu ulogu koju Društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca imaju u pružanju kvalitetne obuke prve pomoći širom svijeta, kroz izgradnju i jačanje kapaciteta zajednice i njihov odgovor na situacije prilikom kojih je došlo do ozljeda ili bolesti.
Vještine prve pomoći trebaju biti dostupne svima kao značajan humanitarni čin koji ljudima omogućuje spašavanje života i pomaže u oporavku od iznenadne bolesti ili ozljede. Posjedovanje vještina prve pomoći osnažuje pojedinca za poduzimanje brzih mjera za smanjenje ili stabilizaciju ozbiljnih ozljeda te za poboljšanje šansi za preživljavanje ozlijeđenih ili naglo oboljelih osoba.
Izuzeti, odnosno marginalizirati osobu, znači onemogućiti osobi pristup određenom mjestu, grupi ili privilegiji ili je isključiti iz razmatranja.
U svakom društvu postoje skupine koje ne uživaju svakodnevne blagodati koje su dostupne većini. Takve skupine često sačinjavaju osobe s invaliditetom, osobe koje boluju od određenih bolesti, starije osobe, zatvorenici, te posebno ranjive skupine poput siročadi, djece zahvaćene radnom eksploatacijom ili žrtve trgovanja ljudima.
Pod povećanim rizikom od marginalizacije čine i osobe određenih seksualnih orijentacija, zatim izbjeglice, migranti, pripadnici manjina, žrtve raznih rodbinskih rituala i zakona, te nebrojeno puno drugih osoba kojima su uskraćena osnovna ljudska prava.
Osobe s invaliditetom čine milijardu ljudi - otprilike 15 posto svjetske populacije - što ih čini najvećom i najugroženijom manjinom na svijetu. Te osobe se suočavaju sa socijalnim, ekonomskim i kulturnim barijerama koje ograničavaju njihov pristup potpunom i učinkovitom sudjelovanju u društvu, uključujući ekonomski razvoj, obrazovanje, zapošljavanje i zdravstvene usluge.
Udio ljudi koji žive s invaliditetom veći je u ekološki ugroženim zemljama, s procijenjenom stopom prevalencije nešto ispod 17% (177 milijuna ljudi).
Migranti, a posebno izbjeglice, često su diskriminirani, osobito kada ne govore lokalni jezik, nemaju podršku društva i nisu im dostupne ili pružene potrebne informacije. Prekid društvenih i obiteljskih veza također mogu dovesti pojedince na marginu društva.
Ukupni broj prisilno raseljenih osoba zbog sukoba, nasilja ili progona dosegao je
68,5 milijuna u 2017. godini, što je povećanje od 2,9 milijuna (4,5%) u odnosu na 2016. godinu.
Također, prisilno je raseljavanje povezano sa katastrofama i negativnim učincima klimatskih promjena Takva je stvarnost jedan od najvećih humanitarnih izazova s kojima su suočene države i međunarodna zajednica u 21. stoljeću. U prosjeku više od 20 milijuna ljudi je svake godine raseljeno zbog vremenskih i klimatskih opasnosti.
U 2017. godini procijenjeno je da je približno 150 milijuna ljudi ili oko 2% svjetskog stanovništva ostalo „bez krova nad glavom“. Globalno gledano, socijalna isključenost je fenomen koji utječe na kompletno društvo. Poznavanje postupaka prve pomoći ovdje mogu biti od osobite važnosti jer ova socijalna grupacija ima veću vjerojatnost ozljeđivanja ili iznenadne bolesti. Također je veća vjerojatnost da će i sami doći u kontakt sa nekim tko treba pomoći, stoga ih treba uključiti u obuke iz prve pomoći.
Godišnji izvještaj Međunarodne federacije Crvenog križa za 2018. godinu vezan uz katastrofe, pruža čvrstu osnovu za identificiranje marginaliziranih skupina. Ove četiri kategorije nam mogu pomoći u daljnjem provođenju aktivnosti iz prve pomoći.
1. Ljudi koji nisu vidljivi
Oni koje ne primjećujemo, ljudi koji nisu vidljivi u društvu.
2. Ljudi koji su izvan dosega
Oni kojima ne možemo pristupiti ili koji nemaju mogućnost pristupiti tečajevima iz prve pomoći, primjerice zbog fizičkih ili tehničkih nemogućnosti ili geografske izoliranosti.
3. Ljudi koji su nenamjerno isključeni
Osobe koje nenamjerno isključujemo jer im nismo pružili potrebne informacije na način koji zadovoljava njihove potrebe.
4. Ljudi o kojima ne razmišljamo
Oni na koje ni ne pomislimo jer ih nismo navikli uključiti u naše tradicionalne aktivnosti prve pomoći.
Potrebno je uključiti ljude svih dobnih aktivnosti kako bi naučili tehnike prve pomoći, osobito neodgodivu prvu pomoć. Edukcije iz prve pomoći treba razviti i prilagoditi da budu dostupne za svakog pojedinca i sve ciljane skupine. Potrebno je podići svijest o tome kako učenje prve pomoći može biti način za osnaživanje ljudi unutar društva.
Edukacije iz prve pomoći trebaju biti dostupne svima.
Svaki život je važan: prva pomoć je čin humanosti jer označava spremnost za spašavanje života, gdje se pritom poštuju različitosti i ne postoji diskriminacija.
Svatko ima potencijal naučiti prvu pomoć i spasiti živote, bez obzira na njegovu osobnu ili socijalnu situaciju.
Pretplati se na ovaj RSS feed