log in


Povijest

Slike iz prošlosti

Stare razglednice Vrlike

Pomalo nostalgične, stare razglednice govore nam o vremenu koje je prošlo.

Prepoznajemo neke današnje objekte i poznate nam prizore dok su neki već davno nestali, ali su slikom ostali zabilježeni  zahvaljujući foto aparatu nekog anonimnog fotografa.
       
Razglednice iz kolekcije gosp. Darka Mađarevića  svjedoče nam o nekadašnjoj Vrlici.

Povijesna razdoblja

 

Prapovijest

Najstariji tragovi života ljudi na ovom području potječu iz starog kamenog doba (oko 30 000 pr. Krista). Nedaleko izvora Cetine, u Gospodskoj pećini sjeverno od zaseoka Milaši pronađeni su ulomci keramičke zdjele i koštano šilo. Izvor vode i zaštićeno stanište (pećina)  oduvijek su privlačili ljude u najstarijem razdoblju povijesti.

Stočari, nositelji bakrene i brončane kulture, stvorili su prapovijesnu kulturnu skupinu nazvanu Cetinska kultura (između 1900. i 1600. godine prije Krista). Na vrličkom području pronađeni su brojni tragovi ove kulture oko gradinskih naselja i gomila (tumula) s grobovima. Balečka gradina (Vinalić), Vlaka (Otišić), jedna pećina nedaleko Otišića u kojima su pronađeni vrijedni nalazi: brončani prapovijesni mač, prapovijesni nakit i dr.

Prema nalazima iz brončanog doba može se reći da je cijeli prostor vrličkog kraja bio veoma napučen u bakrenom dobu.


Ilirsko i rimsko razdoblje

U kasnom brončanom dobu ovaj kraj naseljava ilirsko pleme Delmati koji su bili stočari ali i vrsni ratnici koji su dugo odolijevali napadima rimskih osvajača.

Ipak nadmoćniji Rimljani u 9. godini poslije Krista pokorili su ih i osnovali Provinciju Dalmaciju. Pokoravanje i romaniziranje Delmata odvijalo se sporo jer se stočarsko stanovništvo više drži tradicije nego zemljoradničko koje je živjelo u nizinama. Ipak o jakoj rimskoj prisutnosti i organizaciji svjedoče nam brojna arheološka nalazišta u kojima su pronađeni vrijedni i brojni antički predmeti ( Koljani, Kukru, Matkovina,Vinalić, Stražina, )

Slabljenjem rimskog carstva, vrlički kraj se našao pod udarom barbarskih plemena koja su ih pljačkala, osvajala i u novim naseljima uvodili novi ustroj vlasti. Skromni ostaci iz tog doba govore o prisutnosti germanskih Gota ( 5. stoljeće poslije Krista). Od 7. stoljeća se u grobovima pojavljuju avarski, slavenski i hrvatski nalazi.

Dolazak Hrvata

Legenda govori da je u vrlički kraj stigao Klukas. Jedan od petero braće - koja su dovela Hrvate u taj ugodni kutak naše domovine. Blizu izvora rijeke Cetine Hrvati su utemeljili naselje koje su prozvali Vrh Rika ( Verchrecha, Vercherica, Verhlichky, Verlechensis, Werkrika, Verchioc). Vrh Rika se na latinskom spominje prvi puta 1185.godine u spisima splitske sinode ( hrvatskom biskupu u Kninu pripadale su župe: Knin, Polje, Vrh Rika i Pset, a u hrvatskom jeziku 1451.godine.

 Iz tog razdoblje ( 9. -10.st) je i crkva sv.Spasa, koja i danas svojim ostacima svjedoči o monumentalnosti gradnje. Smještena je u blizini izvora Cetine, usred prostranog groblja, sa zvonikom na pročelju i danas privlači putnike, namjernike. Donator crkve bio je župan Gostiha vjerojatno iz vremena hrvatskog kneza Branimira (879.-892.). Crkva je jedna od najznačajnijih predromaničkih hrvatskih građevina. Oko crkve nalazi se dosad najveća istražena i proučena nekropola s oko 1026 grobova, u kojima su pronađeni veoma vrijedni arheološki nalazi.

 Kraj oko Vrh Rike dugo je bio relativno miran jer je geopolitički položaj to omogućavao. Planinski masivi (Dinara i Svilaja) i tvrđave (Prozor, Glavaš i Travnik ) bili su prirodna zaštita. Početkom 15. stoljeća bosanski velikaš Hrvoje Vukčić Hrvatinić dogradio je tvrđavu Prozor ponad današnje Vrlike kao utvrđeni ljetnikovac, na pogodnom položaju da bi štitila vrlički kraj od napada četa kralja Žigmunda Luksemburškog. Ispod tvrđave je niknulo naselje Vrlika koje je nastalo preseljavanjem stanovništva iz starog centra Vrh Rike. Utvrda Prozor je zatim pripala Ivanišu Nelipcu, a nakon njega Ivanu Frankopanu. Frankopani nisu dugo uživali u tom posjedu jer je hrvatsko-ugarski kralj Žigmund darovao Vrliku njihovu sugrađaninu Mihači Nikolinu Vitturiju.


Tursko razdoblje

U blizinu Vrh Rike doselili su se iz Livna preko Cetine, pleme Čubranića, kojima su pripadali i Berislavići. Pretpostavlja se da su u Vrliku Berislavići doveli franjevce. Od 1425. godine turske su čete počele provaljivati u ove krajeve. Narod je bio prisiljen bježati ili sklanjati se na sjever. Povjesničar  Gunjača tvrdi da je oko 1492. godine Vrh Rika sa crkvom Sv. Spasa stradala od turskog napada, pa je dio plemena Čubranić i Berislavić preselio u Turopolje.

 Turska je vojska ovaj kraj u potpunosti osvojila 1522. godine. Pod osmanlijskom vlašću Vrlika je bila središte nahije i pripadala je kliškom sandžaku. Ispod vrličke tvrđave prostirala se varoš s džamijom. Bilo je to teško razdoblje za vrlički kraj, bremenito migracijama i procesom islamizacije. Fratri su obilazili katoličke obitelji i ulijevali nadu u oslobođenje od polumjeseca.

 Vrlički kraj oslobađao se od Turaka u nekoliko navrata. U danima opsade Knina, krajem kolovoza 1688. godine, osvojena je Vrlika. Kako se muslimansko stanovništvo počelo iseljavati u te nenapučene krajeve počinju stizati novi stanovnici iz Bosne i Hercegovine kojima je nova mletačka vlast (1688.) dijelila zemlju uz obvezu sudjelovanja u obrambenom ratu. Fra Jure Bogić iz Cetine osnovao je katoličku župu Navještenja Blažene Djevice Marije (25.ožujka), a kasnije Gospe od Ružarija.

 U vremenu svih tih previranja i migracija u vrličku okolicu naselili su se i grkoistočnjaci. Godine 1692. u okolici Vrlike bilo je 300 kuća pravoslavaca.

Karlovački mir donio je nove neprilike ovom kraju, jer je nametnuo neprirodne granice. Godine 1714. izbio je rat i Vrlika je ponovno pala u ruke Turaka. Svršetkom rata (1718.) granica je pomaknuta na Dinaru. Vrlika se počela razvijati tek nakon oslobođenja od Osmanlija.


Francuska vladavina

Za vrijeme francuske vladavine (1805.-1814.) Vrlika je postala općina u šibenskom kotaru. U njoj je 1813. zajedno s okolicom živjelo 5.218 stanovnika. Najvažniji pothvat francuske vlasti bila je izgradnja ceste: Knin-Vrlika-Sinj, Zadvarje - Vrgorac - ušće Neretve. Godine 1840. Vrlika je općina u splitskom okružju. Do prvog svjetskog rata Vrlika dobiva urbanističko obilježje, crkvene i državne urede i društva te tanak sloj poslovnog i intelektualnog građanstva. Putnici i namjernici uživaju u svježem zraku, zdravoj i ukusnoj hrani i hladnoj vodi na Česmi.


Austrijska vladavina

I car Franjo Josip (1875.) posjetio je Vrliku i svoje dojmove zapisao je u svom dnevnike.

Uz carev posjet Vrlici vezuje se skup kuća Schönbrun u Podosoju gdje je car sa svojom svitom odsjeo. Kuće su pripadale obitelji Vukovića, i taj ugodan ambijent se caru dopao pa ga je nazvao vrličkim Schönbrunom .

 Godine 1867. otvorena je muška osnovna škola u Vrlici, a 1889. podignut je Općinski dom.

Godine 1876. počela je gradnja nove župne crkve koja je posvećena 1898. godine. U Vrlici se tada susreću tri crkvene zajednice: katolička sa župnim uredom i bratovštinom,  pravoslavna crkvena općina i unijatska  crkvena župa(crkva Presvete Trojice).

Godine 1854. na zgradi vrličke općine zavijorila se hrvatska trobojnica s likom Gospe od Ružarija- sveti simbol stanovnika Vrlike i njene okolice.

 Prema Pokrajinskom ustavu (4. ožujka 1849.) Vrlika je pripala Kninu. Bachovim apsolutizmom zavladalo je političko mrtvilo. Vraćanjem ustava(1860.) Vrličani pristaju uz Narodnu stranku i teže ujedinjenju južne i sjeverne Hrvatske te uvođenjem hrvatskog jezika u javni život. Vrlička općina je 1864. postala narodnjačka ali su Srbi sve do 1918. a i kasnije držali načelnički položaj. Oni su svojom politikom uz podršku državne vlasti taj kraj počeli proglašavati srpskim.


Pravaštvo

Devedesetih godina 19.stoljeća Vrlikom i okolicom  širi se pravaški nauk dr. Ante Starčevića.

Otvoreni sukob nastao je 1894. godine otvaranjem Hrvatske čitaonice u Vrlici. Sukobi od tada stalno postoje uz veći ili manji intenzitet, iako je na više važnih skupova isticana nužnost sloge.


Kraljevina SHS i Kraljevina Jugoslavija

Nakon propasti Austrougarske monarhije (1918.) nastaje višenacionalna Kraljevina  Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1931. Kraljevina Jugoslavija.

Četverogodišnji rat donio je brojne tragične posljedice za stanovništvo vrličkog kraja.

Ubrzo nakon osnivanja države, Srbi okupljeni oko Srpske radikalne stranke dobivaju većinu na izborima. Od 1923. u vrličkom kraju sve veću potporu dobiva Hrvatska republikanska seljačka stranka braće Radića (1925. Hrvatska seljačka stranka - HSS). Nakon atentata u beogradskoj skupštini kad je od zadobivenih rana preminuo vođa HSS-a Stjepan Radić hrvatska nacionalna svijest sazrijeva. Kad je 1939. osnovana Banovina Hrvatska po prvi put je u Vrlici za načelnika izabran Hrvat Niko Plazonić. Srbi se nisu s time mogli pomiriti., niti priznaju Banovinu.Iskra koja se ne gasi, pretvara se u požar.


Drugi svjetski rat

Taj požar bijaše Drugi svjetski rat( 1941.-1945.).Dvadeset i četiri puta, kako pišu vrlički kroničari, Vrlika je prelazila iz jedne u druge ruke ratnih sudionika. Nad tim mirnim i idiličnim krajem, iskre su se pretvarale u požar, a stradavalo je najčešće nedužno stanovništvo. Srbi nisu bili zadovoljni Banovinom Hrvatskom i čekali su svoj čas, komunisti su simpatizirali Sovjetsku Rusiju, Pristalice HSS-a očekivali su zapadnu demokraciju, a ustaše su se povezale uz sile osovine. Usred rata (1941.) na ruševinama poražene Jugoslavije uspostavljena je Nezavisna država Hrvatska. Bez pravih saveznika, ova mlada država nije mogla opstati. Četnici, uz pomoć talijanskih snaga započeli su uništavati sve hrvatsko. Partizani su na drugi način stvarali nesigurnost u vrličkom kraju. Godine 1942. kad su talijanske snage pokušale uništiti partizane poharale su sela oko Vrlike. Godine 1943. četnički vojvoda pop Momčilo Đujić pobio je brojno nedužno stanovništvo vrličkog kraja i dao zapaliti sve kuće želeći na taj način iskorijeniti hrvatske tragove. I u partizanskim operacija stradalo je brojno stanovništvo. Njemačka vojska je ušla u Vrliku 31. srpnja 1944. , da bi1. studenoga 1944. je Vrliku zauzeli partizani. Nova ideologija, došavši na vlast, tražila je nove žrtve. Vrličani su svoje hrvatstvo morali platiti životima 596 mučki ubijenih žitelja.


Domovinski rat

Tijekom minulih stoljeća ovim krajem prošli su svi svjetski ratovi i uvijek iza sebe ostavljali zgarišta, smrt i tugu. Posezali su za ovim krajem Bizantinci, Turci, Mlečani, Ugari, Francuzi a na kraju Srbi u nama tako u svježem sjećanju - Domovinskom ratu.

Godine 1991. 27.kolovoza bio je početak Domovinskog rata kada su unatoč svim međunarodnim konvencijama pobunjeni  Srbi granatirali  zgradu Zdravstvene stanice u Vrlici. Srbi nisu nikako mogli prihvatiti samostalnu državu Republiku Hrvatsku koja je međunarodno priznata 1992. Po tko zna koji put vrlički kraj je opustošen, a opljačkan narod je morao u progonstvo. I ovaj rat je odnio mnogo mladih života. U vojnoj akciji "Oluja" 1995. godine Vrlika je oslobođena. Oslobođenje je dočekala porušenih crkava, opljačkano umjetničkog blaga, devastiranih objekata., sa srušenim spomenikom fra Filipu Grabovcu, oštećenom Česmom. Ništa nije moglo pokolebati vrlički narod koji se odmah po oslobođenju počeo vraćati u svoj ranjeni grad, da iz pepela podiže ovaj kraj da mu vraća život jer za to ima brojne uvjete.

 Vrličani su pobijedili u nametnutom im ratu, i u miru, kao gospodari na svome korak po korak oživljavaju ovaj kraj po prirodnim datostima bogat kraj.

U domovinskom ratu poginulo je 19 Vrličana.

 

Povijesne crtice


Suli-Muli

Među povijesnim uspomenama koje su i  danas u svježem sjećanju je i priča Suli-Muli, a radi se o nekom Trurčinu, agi koji je živio u Hercegovini. Taj je rado koristio pravo prve bračne noći u tursko doba.

Tako se nekoć u Buhovu Selu, blizu Širokog Brijega, Suli-ma-Muli Hodžić najavi na svadbu Jakova Rebića, što je značilo da mu se mlada svidjela i želio je iskoristiti svoje tursko pravo  prve bračne noći. Kad je za to čuo mladoženja napravio je plan  kako to spriječiti. Dočekavši ga u zasjedi mladi, hrabri Jakov s jatacima smakne aginu pratnju, a u prsima age od udara kuršuma nasta "čitav pendžer". Jakov s mladom i obitelji pobježe i nađe utočište u Vrlici.

Na hrabrog junaka i danas su posnosni Vrličani, a Rebići, Jakelići i Mandarići još uvijek pričaju o tome junačke priče. U četvrtak prije poklada posebno je sjećanje na taj događaj: tada se u tim obiteljima zove goste, priprema se 9 jela, prepričavaju povijesne priče, kuje nova politika.

Osim sjećanja Vrličana te uspomene žive i u Hercegovini. U Buhovu Selu i danas je čatrnja "Rebuša" i zidine srušenih kuća. Nitko nikada njihovo imanje nije koristio, a stoji tamo i jedna krvava gomila. Nastala je tako što bi svaki momak koji se ženi i drugi ljudi koji se odlučuju na značajniji potez u životu na tu gomilu bace po neki kamen kao znak odlučnosti, znak otpora tuđincu, znak volje da provede ono za što su se odlučili.

Izvrstan događaj iz prošlosti prije rata živio je u i kroz naziv gostionice SULI-MULI. Čini se važnim i potrebitim taj povijesnui događaj temeljito istražiti i uspoemene oživjeti te redovito na njih posjećati.

 

Car Franjo I.u Hrvatskoj 1818. godine

- putopis austrijskog cara

- odlomci iz dnevnika

- uredio: dr. Ljudevit Krmpotić

10. lipnja

Poslije podne išao sam oko tvrđave Sinja; ova stoji na stjenovitom vrhu i visoravni, nešto izdužene što leži poprečno na dolinu Cetine. Na strani s kojom smo došli, spuštaju se zajedno s kosinom brda i zidine tvrđave. Obronci su obrađeni, ima polja i stabala kao i kuća, a u jednoj od njih smo Mi stanovali pa smo s prozora mogli promatrati kraj kojim smo putovali, s više dobrih kuća a na lijevo i natrag vodi cesta od Sinja uz koju su lošije kuće, na podnožju gradine.

U dolinu se s prijevoja spuštaju klanci s vodom gorskih izvora. U dolini je i jaki potok kojeg premošćuje sinjski most. Dolina je lijepo obrađeno, ima mnogo rasutih kuća i mlinova.

Tvrđava je bila velika i leži većim dijelom na strani visoravni okrenutoj prema Sinju na kojoj su kosine vrlo strme.

Na drugoj strani čini se da je samo jedan zid; zgrade kao i zidovi su urušeni. Iz blizine ju se ne može pokrivati, niti ljestvama osvojiti, a iz daleka je već dobro vidljiva, pa se može mimoići.

Dolina Cetine i njezin kraj su vrlo plodni s nadaleko najljepšim žitnim poljima, koji daju izvanrednu žetvu. Kukuruz se također uzgaja, kao i svako voće; ima dosta jablana.

10. lipnja - Sinj, tvrđava

Donji kraj doline je močvaran i trebao bi biti isušen, a Cetina očišćena od nasipa i mulja, što nije teško provesti.

Donji obronci doline su također lijepo obrađeni. Ima divljači kao u čitavoj Dalmaciji, te zečeva, jarebica i prepelica, iako svatko puca na njih i to prečesto. Srna ima samo malo, kao u Dalmaciji.

11. lipnja

 Zorom na šetnju. Kraj na lijevo od puta prema Vrliki čine kosine, uglavnom obrađene, sa stablima, pojedinim kućama a između puta i onog prema Bilom Brigu su također takve kosine s različitim vrhovima pokrivenih grmljem ili travom. Na jednoj je neka naročita stijena, a između vrhova je prilično duboka lokva vode, pola sata daleko od Sinja. Na tom bilu leže djelomično obrađene livade, pojedine seljačke kuće s vrtovima. Nasuprot franjevačkom vrtu u Sinju stoji red dobrih kuća s više trgovina kao i inače u Sinju.

Iza kuća koje stoje nasuprot franjevačkoj crkvi, su nešto podalje ruševine neke gradine. U području Sinja ima više loših kolskih cesta i puteva koji idu kroz obrađena polja. Seljačke kuće su od kamena ali loše, staje su samo pokrivene s trskom a zidovi isprepleteni šibljem.

Uz lijepe konje ima tu i magaraca, rogate stoke i loših ovaca. Ima vrlo bogatih ali i siromašnih ljudi u krpama kao i nekoliko cigana.

Poslijepodne se opet održavalo viteško natjecanje s 19 sudionika. Prošlog natjecanja pobijedio je Franjo Tripalo, trgovac iz Sinja. U ovom današnjem pobijedio je pomoćnik poglavara.

12. lipnja

Mimoilazimo crkvu vozeći ravno naprijed ulicom s dobrim kućama od nekoliko katova a potom obrađenim obroncima u nekoj vrsti doline, pa iznad potoka kamenim mostom. Uz obrađene doline su pašnjaci s grmljem. Vozimo između padina i prema dolini Cetine, koja je prilično široka i lijepo obrađena, kroz polja, livade kao i voćnjake.

Vozimo lagano prema dolje iznad malog potoka. Kroz dolinu Cetine ide veliki lanac Prologa a gdje je ovaj niži, tamo je i jedna visoravan. Kosine i padine su kamenite a visoravan mjestimično obrađena. Dolazimo na lijevo do lijepo obrađene široke doline u kojoj leži neko selo a na desno je potočić s mlinovima te mala, uska dolina između oštrih stijena i slap s mlinom. Prelazimo kamenim mostom prilično jaki potok, a na desno je nekoliko kuća sela Sorić sa stablima a nešto povišeno na brdu je crkva.

Lanac prologa se podiže i postaje sve više ogoljen a na jednoj visoravni je mjesto Otočić. [...]

12. lipnja - Vrlika

Skoro gore na vrhu je ruševina gradine Vrlika a na podnožju je mjesto Vrlika.

Na jednoj padini stoji četverokutna tvrđava s četverokutnim urešenim tornjem u njoj. Mjesto (Sorgran) ima malo dobrih kuća. Stanovnika je oko 500, pola katolika, pola nesjedinjenih grka. Između ovih su trgovci.Katolička crkva nije velika, ali uredna, s jednim oltarom i lijepom slikom Majke Božje te nekoliko postraničnih oltara. Grčka nesjedinjena je na drugom kraju sela prema Kninu, nedaleko brda, okružena s zidom s vratima, stoji slobodno, sa zvonikom iznad pročelja; iznutra je jadna, ali ima jednu zgodnu ikonu; iznad glavnog ulaza je drveno pjevalište, inače ima samo krov. Katolički župnik, franjevac i grčki neunijat su međusobno uljudni, znaju talijanski. Namjesnik [prazan prostor], morlak, je ovdje već devet godina, također uljudan, ne zna talijanski.

Arhimandrit Dragović stanuje ovdje uz šumu, dobio je [od Francuza] Križ pro piis meritis kao odlikovanje godine 1809.

Stanovnici Vrlike izgledaju vrlo siromašno i loše; kaže se, kad nešto imaju, potroše odmah, a potom gladuju; obučeni su kao siromasi oko Sinja; žene također nose pregače kao Vlahinje.

Dobro smo vozili 3 sata do Vrlike.

U manastiru Dragović ima 8 manastiraca a leži na lijevoj obali Cetine, između Sinja i Vrlike u dolini, uz jedan pritok Cetine.

U Vrlici smo izmijenili konje. Vozi se kroz mjesto, između više dobrih kuća, zatim na lijevo a na desno je katolička crkva , potom dvokatnica jednog privatnika, bivša mletačka konjanička vojarna, u kojoj sada stanuje graničarski časnik.

12. lipnja - Drniš

Vozimo do jednog novog brda usječenim kolskim putom, ne dovoljno širokim, prema gore i potom ravno uzduž brda. U jednoj dolini stoji zid s dvije kamene cijevi iz kojih izlazi mineralna voda vrlo brzo i skuplja se u kamenoj posudi, ispred koje je popločeni mali trg. Voda je čista, bez ikakovog ukusa i vrlo zdrava i kako kažu, utječe na rad bubrega; često se posjećuje. Nedaleko od toga je jednokatnica, koja pripada nekom grku; samo što manjka je mogućnost stanovanja u Sinju, za goste koji dolaze piti ovu vodu.

Put iz Vrlike prema Kninu ide desno od mjesta a jaši se 5 sati. Podigao ga je francuski topnički časnik, ali loše, naročito kod slapa uz Knin. [...]

Ovdje je granica između područja Knina, Splita i Zadra.[...]

Prolazimo kroz Miočić s rasutim kućama pa kroz mjesto (Toplin) uz kojeg je nekada bio izdašni rudnik kamenog ugljena, koji se danas jedva iskorištava. Nedaleko je gradina Miočić; kuće su loše a lijevo je široka i lijepo obrađena dolina rijeke Čikole.

Prolazimo kroz polja između vinograda i stabala, dolazimo do kninske ceste a nedaleko je brdo Promina, na kojeg padini leži selo Siverić s pojedinačnim kućama. Vozimo između lijepih polja i vinograda dolinom Čikole, male rječice. Tako pomalo dolazimo gore do Drniša, prelazeći prije toga jedan potočić. Vozimo selom uzbrdo, ostavljajući na desno više dobrih kuća, višekatnica; desno je mletačka konjanička vojarna a na lijevo nekoliko dobrih kuća, između kojih smo u jednoj odsjeli, nasuprot vojarne i nakon 2-3 sata dobre vožnje; pripadala je Antoniju Steragl.

Drniš leži na jednom obronku, a na rubu klanca kojim protječe divlji potok, stoji stara razrušena gradina. Mjesto broji 600 duša, neki od njih žive od trgovine a neki od zemlje. Ima 400 katolika, 200 grka.

Jedan franjevac je ovdje župnik s dva kapelana, i isto tako i grčki neunijat.

Namjesnik, Plasović, uljudan mladi čovjek, talijanski obučen, govori talijanski.

Kuća u kojoj smo stanovali, leži na jednoj uzvisini prema trgu s nekoliko kuća, a na kraju je mala crkva.

Stanovnici Drniša su dijelom talijanski obučeni ali su uglavnom morlaci, kao i u predjelu kojim sam danas putovao.

Muškarci nose uglavnom plave hlače, kratke prsluke, smeđe kaputiće i crvene kape, ali je sve to prilično pohabano. Bolje obučeni su kao panduri ili oni u kraju Benkovca i Zadra. Žene u košuljama, prugastim pregačama kao Vlahinje; [...]

Cesta od Sinja prema Vrlici je dobra, kao i ona nova od Vrlike do Drniša. Kuća u kojoj smo stanovali je dvokatnica, s dvorištem ograđenim zidom i jednom kućom; stubište je pokriveno a na prvom katu je velika soba s još tri zadovoljavajuće, a na drugom također nekoliko dobrih.

Mjesto ima poštu.

U kraju kojim smo danas prošli, imaju slijepci neku vrstu (mandorlin) sa strunama po kojima stružu nekom vrsti gudala, napetog u polukrug. Drže svoj mandorlin kao [što se pri sviranju drži] bas.

U Mitroviću je namjesnik Jakov Persta, morlak; onaj u Vrlici se zove Kalinić, izgleda uljudno, govori talijanski; prvi ne; posljednji je obučen dalmatinski.

Poslije podne smo jašili do Petrovog polja, gdje smo pogledali dolinu s vrlo plodnom zemljom, dugačka je jednu njemačku milju; u njoj su lijepa polja i livade. Čikola protječe čitavom dolinom i često ju poplavljuje, iako je ljeti isušena.

Čikola, niskih obala, protječe uskoro kroz uski klanac, često praveći slapove; klanac je dug više od 1000 hvati. U klancu se penje loši strmi put a na stjenovitim obroncima se vide ostatci stare rimske ceste.

Čikola se ulijeva u Krku, prije Skradinskog slapa.

Na početku, nedaleko Drniša, stoje u Čikoli jedna brana i jedan mlin; prva je uništena a drugog su otkupili oni koji nastoje isušiti močvare.

Stanoviti Knezić, bivši časnik, jedini sposoban u zemlji, koji od mene dobiva dnevnice, radi na tome; kaže Mi, ljudi ovdje moraju silom biti nagnani na rad. S malo truda već je mnogo učinjeno i njezino korito je prilično očišćeno, pa nije više tako plitka.

U Drnišu, na malom bilu, je crkvica sa zvonikom. Zatim dvokatnica, smještena između jednokatnica u dobrom stanju. Tu je i staja - bivša mletačka konjanička vojarna - nasuprot kuće u kojoj smo stanovali.

Na početku mjesta Drniš, kako smo stigli, na desno je lijepa dvokatnica sa zgodnom terasom na prvom katu s koje se širi prekrasan vidik na obrađene ravnice i livade Petrovog polja, te na kraj prema Kninu.

Poslije podne održala se utrka uzbrdo cestom u mjestu do kuće u kojoj smo stanovali: jednom su trčali mladići, drugi put djevojke; nagrada je bila zataknuta na stijeg a sastojala se u mladića od komada crvenog sukna s rupcem, a u djevojaka od nakita za kosu. No nisu trčali vrlo brzo.

Petrovo polje pripada djelomično državnoj blagajni.   

Na večer su kuće sela bile osvijetljene a na obližnjim brdima paljene su vatre.

U drniškom kraju rogata stoka nije loša, a kameni ugljen iz Promine se lijepo sjaji.

13. lipnja

Dao sam se odvesti u katoličku crkvu: trgom, te između kuća i vrtova do crkve s predvorjem okruženim zidom, na brijegu nadaleko gradine; iznutra nije velika, presbiterium je okrugao, u njemu je glavni oltar te po jedna vrata na svakoj strani; postranično je po jedan oltar, a iznad glavnog ulaza drveno pjevalište.

Zatim u grčku nesjedinjenu crkvu: ova je na trgu ograđena zidom. Tu je i groblje; u sredini je crkva a pred ulazom nadstrješnica s tri luka; unutra je lijepa ikona a iznad ulaznih vrata drveno pjevalište i zvonik. [...]

Istim putem vozimo natrag, na desno je sada ravnica Petrovog polja. Put vodi desno prema Vrliki. Na Promini su dva izbočenja prema dolini, na višim od njih je ruševina tvrđave Petrovac. Kraj nosi ime Kosovo.

13. lipnja - Knin

Gore prema bilu vidi se sprijeda Knin s tvrđavom na kamenitim brdima. [...]

Dolazi se do ravnice, na kojoj su desno močvare a lijevo brdske kosine. U jednom klancu brzo protječe Krka. Dolazimo desno na podnožje oštrih tvrđavinih padina, lijevo je močvara, potom kroz Knin širokom ulicom dobrih kuća do one, u kojoj smo prošli put odsjeli; samo smo danas vozili prema Zrmanji, potom ravnicom između vinograda i stabala, do bila sa strmim kosinama a nedaleko se uzdizalo Milkino brdo, te do puta prema Zrmanji jednim dijelom ceste koja vodi do Popovog polja, većeg sela s crkvom i sajmištem na polju. Kamenim mostom preko močvare idemo do kuća Kninskog polja pa opet do močvare pune trstike, vozimo krivudavo u kamenu urezanim putom, gore prema Vrliki, cestom koju su Francuzi položili i to strmo, s kratkim zavojima, a brdo na koje se penje zove se Vrbnik. Iz jedne pećine izlazi Krka, kojom se može donekle ploviti. Jedan Englez je bio već ovdje. S lijeve obale, vidi se visoki i prilično široki vodopad. U vodi ima prilično puno pastrva i drugih riba.

Mostom iznad Krke vodi put prema Vrliki; put do mosta je dobar, a potom ide do Knina. Do Knina je pola sata. Od Drniša do Knina nismo putovali više od 3 sata. Put je bio dobar.

 

Pismo majci: Ruža Hrvatska


U povijesnim zbivanjima mnogi ljudi imaju uloge. Neke su "male", a neke "velike". Jedna od uloga malih ljudi na osebujan način je i pjesma i ona može mnogo značiti. Tako je bilo s pjesmom  Pismo majci uglednog pop sastava Prljavo kazalište.

 Pismo majci bila je pjesma koju su mladi Vrličani redovito puštali u disko klubu Dunja u kovčegu krajem 80-tih godina. Tada bi srpski momci tražili Bajaginu pjesmu Plavi safir i preko tih pjesama se oštrilo i političko raspoloženje. Pismo majci pomalo postade popularno i u ostalim dijelovima Hrvatske.

"Bilo je vatreno u Dunji" reče nam Stipe Romić-Braco, tadašnji direktor ugostiteljstva bivše Svilaje.  "Bilo je i pucnjeva" kaže Ante Boduljak-Šeki, čovjek koji je puštao glazbu. "Imali smo pravi disko klub sa rasvjetom, razglasom i uređajima. Bilo je dobre zabave, napetosti". Ista mišljenja dijeli i Ive Blažević-Rive, konobar koji se često probijao kroz gužve "Dunje u končegu", čuvenog vrličkog kluba.

Redovite tuče i napetosti bile su razlog sugestijama "organa reda" da se ne puštaju takve pjesme, ali bez Ruže nije moglo biti niti zabave. Dunja je prestala radom u kolovozu 1991. Svakako valja naglasiti da je Ruža, jedna od napopularnijih hrvatskih  zabavnih pjesama svih vremena, postala popularna najprije u Vrlici, a zatim u čitavoj Hrvatskoj. Znači, i tako se stvarala slobodna i neovisna Hrvatska u kojoj Hrvati mogu slobodno pjevati sve hrvatske pjesme.

 Na fotografiji trojica naših junaka pred danas obnovljenim klubom koji nosi isto ime: prvog romana Milana Begovića i nekadašnjeg zabavišta mladih Vrličana.

Stradalnici u ratovima

Veliki broj Vrličana stradao je u 20. stoljeću, a najvećem broju gotovo da se ne znaju niti imena, niti mjesta stradanja, a kamoli da imaju kakvo obilježje mjesta i načina stradanja. U 2. svjetskom ratu i poraću radi rata život su na razne načine izgubili 651 Vrličanin i Vrličanka.

U Domovinskom-obrambenom ratu 19 je naših sugrađana dalo život za našu slobodu. Jedno od rijetkih mjesta na kojima se spominju ove žrtve je knjiga o stradalnicima 20. stoljeća župa koje opslužuju franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita. Tamo su navedene i vrličke žrtve ratova 20. stoljeća.

Popis stradalnika samo je mali spomen na njih koje nikada ne smijemo zaboraviti, dapače tek dolazi vrijeme kada im trebamo podići u čast i znak sjećanja primjeren spomenik.


Vrlika

BARIŠIĆ, NIKOLA Petrov, rođen 15.V.1885., poginuo u Bravčev Docu 25.VIII.1944.

BARIŠIĆ, ANTA žena Božina, civil, četnici je ubili na kućnim vratima 27.I.1943.

BARIŠIĆ, IVAN Antin, hrvatski vojnik, nestao kod Dravograda 1945.

BARIŠIĆ, JOKO Antin, zvani Kurčela, rođen 21.V.1872., civil, četnici ga zaklali u Vrlici 26.I.1943.

BARIŠIĆ, JOSIP Ivanov, zaklali ga četnici u Vrlici 26.I.1943.

BARIŠIĆ, MARA žena Jokina, rođena 3.V.1890., zaklali je četnici u Vrlici 26.I.1943.

BATOVANJA, BOŽO Cvitkov, rođen 23.VIII. 1910., ustaški tabornik, nesato tijekom rata, proglašen umrlim 1946.

BATOVANJA, ILIJA Petrov, rođen 30.X.1922., poginuo u Travniku u oklopnim kolima 1943.

BATOVANJA, MARKO Milin, rođen 3.X.1926., ustaša, nestao tijekom rata.

BATOVANJA, MILE Matin, ustaša, poginuo na nepoznaton mjestu.

BATOVANJA, TOMA Milin, ustaša, nestao u Slavonskoj Požegi 1946.

BEGOVIĆ, MILJENKO Josipov, rođen 27.VII.1925., ustaša, prisilno odveden u partizane, poginuo u Trstu 2.V.1945.

BIUK, BOŽIDAR Stipin, hrvatski vojnik, poginuo negdje u Bosni.

BIUK, MARKO Božin, rođen 27.VIII.1875., poginuo.

DELIĆ, SREĆKO Lukin, rođen u Vrgorcu 28.IV.1907., vozač, poginuo u Vrlici 8.XI.1942.

DUVNJAK, BOŽO , bačen u jamu.

DUNJAK, CVITKO Markov,rođen u Matkovinama 3.IV.1904., ustaša, nestao u Dravogardu 1945., proglašen umrlim 1946.

DUVNJAK, JOSIP Jurin, rođen 12.II.1926., poginuo 18.II.1944.

DUVNJAK, PAVAO (čobanin), bačen u jamu pod Vještić Gorom 1943.

ERDELEZ, IVAN Josipov, rođen 13.X.1897., poginuo na Križu vrlika 1.XI.1944.

ERDELEZ, MIĆO Josipov, zaklali ga četnici u Vrlici 26.I.1943.

HRNJAK, JOVO pravoslavac, ubili ga četnici u Vrlici zato što se prijavio župniku da prelazi na katoličku vjeru 26.I.1943.

JADRIJEVIĆ, MIRKO Lukin, ubili ga četnici 1943.

LISIČAR, MILOŠ Jakovljev, rođen 6.X.1918., proglašen umrlim u Vrlici u travnju 1961.

MARKIOLI-ĆUMAC, PAVICA žena Ivanova, 41 godina, ubili je četnici u Vrlici u vlastitoj kući 26.I.1943.

MARKIOLI, zvani RAME, ustaša, uhvatili ga partizani i ubili.

MATUSINA, BOŽO Ivanov, rođen oko 1922., domobran, zarobljen i ubijen.

MATUSINA, FRANE Antin, rođen 17.II.1908., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

MATUSINA, IVAN Ivanov, rođen  1920., domobran-ustaša, poginuo u Sinju 1.XI.1943.

MATUSINA, MILJENKO , ustaša, nestao u Drravogradu 1945.

MILAKOVIĆ, ANTE Jurin, domobran, dočekan i ubijen u Krčićima 1.X.1941.

MILAKOVIĆ, CVITA Jakovljeva, žena Jurina, 74 godine, ubili je četnici u Vrlici 27.I.1943.

MILAKOVIĆ, DAMIR Nikin, ne zna se kako je stradao.

MILAKOVIĆ, DAVOR Nikin, ne zna se kako je stradao.

MILAKOVIĆ, JAKOV Jurin, umro od straha pred četnicima u Vrlici 1943.

MILAKOVI, JURE Antin, 55 godina, ubijen od četnika u vlastitoj kući 26.I.1943.

MILAKOVIĆ, VLATKO Nikin, rođen 15.I.1923., ubili ga partizani 1943.

MIŠUR, BERISLAV Franin, rođen 3.V.1917., ustaša, glazbenik, ubili ga partizani u Zgrebu.

MIŠUR, JOSIP Petrov, domobran, rođen 30.IX.1926., prisilno odveden u partizane, poginuo u Lici 28.XII.1944.

MLADENIĆ, MILJENKO Franin, sin oružanika, strijeljali ga partizani 1944.

OKLOPČIĆ, ANTE Božin, partizani ga uhvatili na Gradini Vrličkoj i ubili.

OKLOPČIĆ, IVAN Nikin, nestao tijekom rata.

OKLOPČIĆ, JOSIP Petrov, satnik, strijeljan u Karlovcu.

OKLOPČIĆ, MILE Jurin, civil, ubili ga partizani 1943.

OKLOPČIĆ, NIKO Ivanov, nestao.

OKLOPČIĆ, NIKO Jurin, civil, ubili ga partizani 1943.

PEZO, MIRO Matin, partizani i četnici sjekli mu ruke i nos te ga ubili između Koljana i Ribarica 20.II.1942.

PETROVIĆ, KREŠO Nikin, poginuo u Topolju kod Knina.

PETROVIĆ, TULE Ivaniv, domobran, žena mu Srpkinja, ubili ga ustaše jer je na uniformu stavio četničku kokardu.

PLAZONIĆ, RADISLAV , bačen u jamu 1944.

TOTIĆ, MARTIN Tomin, poginuo na Ždanu (Svilaja) gdje je i sahranjen 28.VII.1944.

TURUDIĆ, ANICA žena Ivanova, 50 godina, ubili je črtnici 26.I.1943.

TURUDIĆ, ANTE Jakovljev, poginuo u Lici 1944.

TURUDIĆ, ANTE Matin (Carić), rođen 5.IX.1895., ustaša, partizani ga ubili u Zagrebu 1945.

TURUDIĆ, BOŽO Nikin, rođen 1.I.1921., domobran, prisilno odveden u partizane i ubijen 15.II.1945.

TURUDIĆ, DUJO Stipanov, rođen 9.V.1887., civil, u vlastitoj kući četnik ga uboo nožem u srce u Vrlici 27.I.1943.

TURUDIĆ, ILIJA Petrov, rođen 20.VII.1872., četnik ga uboo nožem kroz usta koji  mu je izašao na leđa 26.I.1943.

TURUDIĆ, IVAN Antin, poginuo u Virovitici.

TURUDIĆ, IVAN Milin, krio se, izdali ga susjedi, ustrijelio se u Vrlici kod česme 11.II.1945.

TURUDIĆ, IVAN, rečeni Okman, rođen 27.X.1904, ustaša, partizani ga živa bacili u jamu u Vagnju.

TURUDIĆ, IVAN Milin, umro u partizanskom zatvoru.

TURUDIĆ, ILIJA Ivanov, zvani Kudre, četnici ga zaklali na kućnim vratima 1943.

TURUDIĆ, JOSIP Milin, rođen 6.II.1910., ustaša, pogiuno prigodom rušenja zrakoplova u Ježeviću 17.X.1942.

TURUDIĆ, JURE Nikolin, rođen 12.IV.1907., partizani ga bacili u jamu 1944.

TURUDIĆ, KAJA Miloševa, civil, zaklali je četnici i zakopali u đubrište pred kućom.

TURUDIĆ, MARIJA Barišina, ubijena na Kozjaku kod Vrlike 1944.

TURUDIĆ, MARIJA žena Miloševa, civil, zaklana od četnika 1943.

TURUDIĆ, MILE Petrov, rođen 26.I.1872., četnici ga ubili u vlastitoj kući 2.II.1943.

TURUDIĆ, MILKA Božina, civil, četinci je bacili u jamu, čobani je izvadili, opet bačena u jamu 1942.

TURDIĆ, NIKO JAKOV Jakovljev, rođen 17.V.1926., ubijen u Karlovcu.

TURUDIĆ, STIPE Jakovljev, strijeljali ga partizani 1944.?

VRANČIĆ, JURE Petrov, poginuo u Krčiću, ubili ga četnici 1941.

VRANČIĆ, MILE Markov, rođen 25.VI.1905., ubili ga četnici iz Cetine na Dinari (Nikut).

VRANČIĆ, NIKO Milin, rođen 28.X.1925., nestao u Dravogradu 1945.

VRANČIĆ, PETAR Stipanov, ubili ga četnici u vrlici 1943.

VUČEMILOVIĆ-ŠIMUNOVIĆ, FILIP Ilijin, rođen 8.V.1912., nestao u Dravogradu 1945. godine.

Garjak

BANIĆ, DUJO Jozin, rođen 8.VIII.1909., od četnika poginuo u Vrlici u Cetini 14.XI.1944.

BANIĆ, FILIP Dujin, rođen 15.XI.1937., od četnika poginuo u vlastitoj kući 7.III.1943.

BURILO, ANTE Ilijin, rođen 1.VIII.1910.,, vjenčan Anom Romić, ustaša, do ponoći mučen vrućim željezom u Vrlici, zatim ubijen u Pezinu vinogradu u Vrlici, sahranjen pod zidom u vinogradu 1945.

BURILO, BOŽO Ilijin, rođen 29.VIII.1913., ustaša, krio se u planini, uhvatili ga partizani i ubili 1945.

BURILO, FILIP (Pile) Lukin, rođen 21.V.1909., poginuo zadnji dan borbe u Virovitici 1945.

BURILO, GRGO lukin, rođen 2.III.1913., domobran, bačen u jamu na Pometeniku - Vještić Gora.

GALIĆ, IVAN Markov, rođen 4.I.1920., domobran-regrut, četnici ga ubili u Krčiću, 1941.

KARIN, BOŽO Markov, rođen 13.XII.1914., domobran, zaklan u Modrašu, iz Vrdova ga partizani uputili kući, a poručili Škrbićima da ga dočekaju i ubiju.

KARIN, IVAN Filipov, ustaša, došao do Dravograda, tu je izgubljen svaki trag o njemu.

KARIN, IVAN Markov, došao do Dravograda, tu mu se gubi svaki trag.

KRILIĆ, BOŽO Markov, rođen 8.VII.1920., rio se u dimnjaku, izdala ga najbliža rodbina, partizani ga 1945. ubili u Vrlici u Pezinu vinogradu i tu je sahranjen pod bajamom.

KRILIĆ, IVAN Markov, rođen 1.IV.1925., poginuo, mjesto nepoznato.

KRILIĆ, STIPE Markov, rođen 1.XI.1919., kako hrvatski vojnik odselio u Slavoniju i tu poginuo.

MATKOVIĆ, ANTE Milin, izbjeglica, oženioSrpkinju, u inozemstvu ubijen.

MATKOVIĆ, JURE Tomin, rošen 21.IV.1913., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

MATKOVIĆ, LUKA Matin, rođen 1.X.1904., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

MATKOVIĆ, MARKO , civil, partizani ga zaklali u Zadvarju.

MIKULIĆ, ANTE Antin, rođen 8.VI.1899., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

MIKULIĆ, DUJO Antin, rođen 2.V.1921., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

MIKULIĆ, IVAN Antin, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

MIKULIĆ, IVAN Petrov, rođen 19.VI.1914., civil, ubili ga četnici u Vrdovu.

MIKULIĆ, NIKO Antin, rođen 7.IX.1926., brat Dujin (broj 18.), nestao kod Dravograda1945.

ROLJ, IVAN, civil, četnici ga ispekli na Vještić Gori ? Sutina.

ROLJ, STIPAN Ivanov, rođen 4.II.1907., partizani ga ubili na Vrdovu, na kraju rata 1945.

ROMIĆ, BOŽO Jozin, zaklan u Ježeviću.

ROMIĆ, BOŽO Paškin, rođen 2.I.1888., poginuo od bombardiranja zrakoplova u Zadvarju 5.VI.1943.

ROMIĆ, DUJO Jozin, rođen 8.III.1909., hrvatska civilna milicija, ubili ga partizani u Cetini 1944.

ROMIĆ, FILIP Jakovljev, rođen 20.II. 1928., stradao od ručne bombe u Garjaku kraj Cetine 17.IV.1945.

ROMIĆ, FILIP Dujin, rođen 16.XI.1937., poginuo u vlastitoj kući od pušćanog metka 6.IV.1943.

ROMIĆ, JAKOV Martinov, rođen 8.I. 1905., ustaša, predao se partizanima, ubijen u Sinju u Ruduši 1945.

ROMIĆ, NIKOLA Petrov, rođen 8.VIII.1906., ustaša, otrovala ga žena.

ROMIĆ, STIPE Jozin, poginuo, nepoznatO.

ROMIĆ, STIPE Dujin, civil, ubili ga četnici, a partizani su na spomen ploči lažno upisali da su ga ubili ustaše.

UZUN, FILIP Markov, rođen 5.X.1883., ustaša, partizani ga ubili u Koljanima.

UZUN, PETAR Filipov, rođen 10.IX.1926., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

UZUN, PETAR Petrov, rođen 10.IX.1926., od četnika poginuo u Koljanima.

UZUN, TOMA Ivanov, rođen 2.II.1923., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

VRLJA DUJO, ustaša, poginuo tijekom rata (1941.-1945.).

VRLJA, JAKOV ,ustaša, poginuo tijekom rata (1941.-1945.).

ŽERAVICA, BIKA žena Stipina, četnici je ubili u Vještić Gori, partizani su je naveli na Spomen ploči i naznačili da su je ubili ustaše a to je neispravno.

ŽERAVICA, BOJA žena Stipina, ubijena u kući.

ŽERAVICA, IVAN, ustaša, nestao u Dravogradu1945.

ŽERAVICA, GRGO Ivanov, rođen 23.VI.1926., nestao u Dravogradu 1945.

ŽERAVICA-ZORICA, JURE ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

ŽERAVICA, STIPE Petrov, rođen 15.III.1909., civil, partizani ga ubili u Vrdovu.

Ježević

BOŽINOVIĆ, BOŽO Stipin, rođen 5.I.1926., ustaša, nestao u Dravogradu (1941.-1945.).

BOŽINOVIĆ, DUJO Stipin, rođen 1922., nestao u Dravogradu 1945.

BOŽINOVIĆ, FILIP Ivanov, rođen 4.XII.1908., ustaša, od četnika poginuo u Ježeviću 1943.

BOŽINOVIĆ, FILIP Petrov, rođen 1927., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

BOŽINOVIĆ, FRANO Mijin, rođen 1927., ustaški pomladak, nestao u Dravogradu.

BOŽINOVIĆ, ILIJA Ilijin, rođen 28.IV.1922., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

BOŽINOVIĆ, IVAN Cvitkov, rođen 1927., ustaša, nestao u Dravogradu.

BOŽINOVIĆ, IVAN Markov, nestao u Dravogradu 1945.

BOŽINOVIĆ, JURE ,tijekom rata poginuo u Srijemu.

BOŽINOVIĆ, MARKO Cvitkov, rođen 31.III.1922., nestao u Dravogradu 1945.

BOŽINOVIĆ, MATE Jakovljev, rođen 15.II.1924., nestao u Dravogradu 1945.

BOŽINOVIĆ, MIJO Jurin, rođen 3.IX.1911., kao hrvatski vojnik poginuo kod Vinkovaca (Babina Greda) 6.II.1945.

BOŽINOVIĆ, NIKO Matin, rođen 13.VIII.1920., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

BOŽINOVIĆ, PETAR Markov, rođen 18.VI.1911., ustaša, ubili ga četnici u Ježevićkom kršu 1.VIII.1944.

BOŽINOVIĆ, PETAR Martinov, nestao u Dravogradu 1945.

BOŽINOVIĆ, PETAR Matin, rođen 13.II.1909., hrvatski vojnik, poginuo u  Srijemu.

BOŽINOVIĆ, STIPAN Antin, rođen 5.II.1911., kao hrvatski vojnik poginuo kod Vinkovaca (Babina Greda) 5.II.1945.

BOŽINOVIĆ, STIPE Cvitkov, ustaša, poginuo u Srijemu.

BURILO, GRGO  Lukin, domobran, Matkovine - četnici ga ubili i bacili u jamu. 

ĆORIĆ, ANTE Petrov, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

ĆORIĆ, BRANKO Antin, rođen 17.XI.1920., domobran, predao se, odveden u partizane, od od zadobivenih rana umro u bolnici u Sinju 20.XI.1944.

ĆORIĆ, FILIP Cvitkov, rođen 23.II.1903., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

ĆORIĆ, ANDRE Jozin, ustaša, rođen 20.I.1903., nestao u Dravogradu 1945.

ĆORIĆ, JOZO Matin, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

ĆORIĆ, MARKO Božin, rođen 3.II.1904., seoska zaštita, umro od posljedica rata u Matkovinama 10.III.1944.

ĆORIĆ, PETAR Cvitkov, ustaša, poginuo u Kninu.

DRAŽIĆ, ANTE Šimunov, nestao u Dravogradu 1945.

DRAŽIĆ, BOŽO Tomin, rođen 21.I.1908., bio je načelnik Općine, partizani su ga strašno mučili, u Vrlici (Popović) kod klaonice zaklali i sjekli mu postepeno udove 31.VIII.1943.

DRAŽIĆ, PETAR Antin, rođen 14.IX.1924., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

DRAŽIĆ, STIPE Tomin, hrvatski oružnik, poginuo u Kninu 1944.

DUVNJAK, ANTE Filipov, domobran, nestao u Dravogradu 1945.

DUVNJAK, BOŽO Filipov, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

IVANČIĆ, ANTE Jakovljev, rođen 1920., civil, na Modrašu četnici ga bacili u Jamu.

KASELJ, IVAN Lukin, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

KASELJ, IVAN Nikin, rođen 28.III.1912., uslijed posljedica rata, umro 15.V.1945.

KASELJ, IVE Markov, nestao tijekom rata (1941.-1945.).

KASELJ, MARKO Filipov, rođen 29.I.1909., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

KASELJ, MARKO Jozin, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

KASELJ, MARKO Matin, rođen 27.VII.1919., proglašen umrlim 1946.

KASELJ, MARTIN Lukin, rođen 27.IX.1895., od četnika ubijen 10.VII.1941.

KASELJ, TOMA Jozin, rođen 13.IX.1905., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

MILAN, BOŽO Filipov, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

MILAN, ZORKA  Petrova, rođena 1.XI.1928., poginula na kućnim vratima uslijed borbe u Garjaku 6.IV.1944.

MODRIĆ, ANTE Andrijin, rođen 16.IV.1923., dignut u partizane, poginuo kod Trsta 1.V.1945.

MODRIĆ, ANTE Markov, na Modrašu (Vještić Gora)bačen u jamu 31.XII.1943.

MODRIĆ, ANTE Jurin, rođen 21.VIII.1879., na Modrašu bačen u jamu 31.XII.1943.

MODRIĆ, ANTE Petrov, rođen 12.VI.1891., na Modrašu (Vještić Gora) bačen u jamu 31.XII.1943.

MODRIĆ, BOŽO Lukin, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

MODRIĆ, FILIP Antin, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

MODRIĆ, GRGO Filipov, rođen 16.III.1905., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

MODRIĆ, GRGO Stipanov, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

MODRIĆ, ILIJA Antin, rođen 30.X.1910., ustaša, nestao u Drvaogradu 1945.

MODRIĆ, IVAN Bartulov, rođen 25.XI.1909., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

MODRIĆ, IVAN Jurin, rođen 27.X.1922., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

MODRIĆ, IVAN Lukin, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

MODRIĆ, JURE Antin, rođen 7.XI.1911., ubijen od partizana 1945.

MODRIĆ, LUKA Šimunov, bačen u jamu.

MODRIĆ, LUKA Jokin, rođen 9.XI.1896., nestao tijekom rata (1941.-1945.).

MODRIĆ, MARKO Božin, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

MODRIĆ, MARKO Bartulov, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

MODRIĆ, MARKO Jokin, rođen 5.III.1913., poginuo od puščanog zrna 12.XI.1941.

MODRIĆ, MARTIN Tomin, rođen 11.VIII.1908., ustaša, poginuo u Kninu.

MODRIĆ, MATE Jurin, hrvatski vojnik, dignut u partizane i poginuo.

MODRIĆ, PETAR Antin, rođen 11.XII.1906., četnici ga bacili u jamu ? špilju 1943.

MODRIĆ, PETAR Lukin, rođen 1.VI.1911., ustaša, obolio od TBC i umro 25.VII.1945.

MODRIĆ, STIPAN Antin, rođen 11.II.1902., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

PERKOVIĆ, ANTE Nikin, hrvatski vojnik, krio se nakon rata u Virovitici, zatim nestao.

PLAZONIĆ, BOŽO Ilijin, rođen 14.XI.1926., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

TARLE, JOZO Božin, rođen 20.III.1923., kao vojnik poginuo kod Virovitice 1.III.1945.

TARLE, MARKO Nikin, rođen 14.XI.1926., ustaša, umro od tifusa u Sinju u talijanskoj bolnici 24.VIII.1942.

TARLE, JOSIP MIRKO Božin, rođen 18.II.1923., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

TARLE, STIPE Matin, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

VUČEMILOVIĆ-ALEGIĆ, DUJO Grgin, rođen 1.XI.1920., ustaša, poginuo u Lici.

VUČEMILOVIĆ-ALEGIĆ, PETAR Ilijin, hrvatski vojnik, poginuo u Bosni.

VUČEMILOVIĆ-GAJIĆ, ANTE Božin, rođen 17.VI.1926., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

VUČEMILOVIĆ-GAJIĆ, JURE Cvitkov, rođen 1903., ustaša, poginuo kod Knina.

VUČEMILOVIĆ-GRGIĆ, ANTE Ivanov, rođen 23.V.1921., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

VUČEMILOVIĆ-GRGIĆ, ANTE Jandrin, rođen 1.VIII.1912., od četničko-komunističke bande na pragu kuće ubijen na Modrašu 22.V.1942.

VUČEMILOVIĆ, BRANKO Pavlov, poginuo u Polači.

VUČEMILOVIĆ-GRGIĆ, ANTE ubijen tijekom rata na nepoznatom mjestu.

VUČEMILOVIĆ-GRGIĆ, BRANKO ubijen tijekom rata na nepoznatom mjestu.

VUČEMILOVIĆ-GRGIĆ, IVAN Antin, ubili ga četnici u Modrašu.

VUČEMILOVIĆ-GRGIĆ, IVAN Božin, rođen 1.V.1903., ustaša, nestao kod Dravograda 1945.

VUČEMILOVIĆ-GRGIĆ, MILE Martinov, rođen 12.VII,1920., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

VUČEMILOVIĆ-GRGIĆ, PETAR Stipanov, rođen 1.IX.1912., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

VUČEMILOVIĆ-JURIĆ, BOŽO Cvitkov, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

VUČEMILOVIĆ-JURIĆ, MARKO Cvitkov, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

VUČEMILOVIĆ-JURIĆ, PETAR Ivanov, nestao tijekom rata (Split,1941.-1945.).

VUČEMILOVIĆ-ŠIMUNOVIĆ, BOŽO Josipov, rođen 10.II.1911., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

VUČEMILOVIĆ-ŠIMUNOVIĆ, DUJO Tomin, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

VUČEMILOVIĆ-ŠIMUNOVIĆ, FRANE Ivanov, rođen 1.XI.1920., poginuo u Slavoniji 1945.

VUČEMILOVIĆ-ŠIMUNOVIĆ, JAKOV Božin, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

VUČEMILOVIĆ-ŠIMUNOVIĆ, MARKO Matin, rođen 1.IX.1922., poginuo u Slavoniji 1945.

VUČEMILOVIĆ-ŠIMUNOVIĆ, PETAR ubijen tijekom rata na nepoznatom mjestu.

VUČEMILOVIĆ-ŠIMUNOVIĆ, STIPE Matin, poginuo u Slavoniji 1945.

VUČEMILOIVĆ-VRANJIĆ, ANTE Pavlov, rođen 20.VII.1902., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

VUČEMILOVIĆ-VRANJIĆ, BOŽE Paškin, poginuo u Podosoju kod Krečaka.

VUČEMILOVIĆ-VRANJIĆ, FILIP Ivanov, rođen 21.III.1921., poginuo u Kosovu.

VUČEMILOVIĆ-VRANJIĆ, IVAN Antin, rođen 1914., ubijen u Trogiru 14.I.1944.

VUČEMILOVIĆ-VRANJIĆ, IVAN Božin, rođen 14.X.1924., nestao u Dravogradu 1945.

VUČEMILOVIĆ-VRANJIĆ, PETAR Antin, nepoznato mjesto pogibije.

ŽERAVICA, BOŽO Ivanov, rođen 5.III.1921., hrvatski vojnik, nestao u Dravogradu 1945.

ŽERAVICA, DUJO Matin, civil, dok je gonio žito na konju, četnici ga zaklali u Maovicama.

ŽERAVICA, FILIP Petrov, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

ŽERAVICA, JOZO Antin, rođen 3.V.1910., poginuo kod Šida 1945.

ŽERAVICA, JURE Markov, civil, četnici ga zaklali.

ŽERAVICA, JURE Matin, rođen 21.V.1909., ustaša, umro u Ježeviću od upale Pluća12.V.1943.

ŽERAVICA, JURE Cvitkov, rođen 1.IV.1896., poginuo na vrličkom sudu 20.I.1943.

ŽERAVICA, MARKO Filipov, rođen 20.X.1924., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

ŽERAVICA, MARTIN Markov, rođen 25.II.1905., nestao u ratu, proglašen umrlim 1946.

ŽERAVICA, NIKO Petrov, rođen 4.IX.1924., hrvatski vojnik, nestao u Dravogradu 1945.

ŽERAVICA, STIPE Antin,rođen 26.XII.1905.,hrvatski vojnik,umro od upale mozga.


Kosore

ERCEG, BOŠKO Lukin, oružnički pripravnik, nestao u ratu.

ERCEG, IVAN Filipov, rođen 11.VI.1914., poštar, partizani ga mučili i ubili kod vrličke klaonice 18.I.1943.

JOVIĆ, ANTE Nikolin, rođen 20.VIII.1911., poginuo na Staljingradu.

KLEPO, ANTE Petrov, rođen 29.VIII, domobran, poginuo u Bosni.

KLEPO, IVAN Ivanov, rođen 20.XI.1917., iz Kijeva ga četnici odveli i ubili u Svilaji 1944.

KLEPO, IVAN Petrov, poginuo u Slavoniji tijekom rata (1941.-1945.).

KLEPO, MARKO Petrov, rođen 26.VIII.1925., poginuo u Slavoniji tijekom rata (1941.-1945.).

KLEPO, PETAR Ivanov, rođen 29.IX.1906., proglašen od općinskog suda u Đakovu mrtvim 16.IV.1946.,  upisan u maticu mrtvih Kosore 03/1985.

KLEPO, STIPE Ilijin, rođen 27.X.1925., domobran, poginuo u Zemunu.

LAKIĆ, ANDRIJA Andrijin, rođen 1.IX.1922., domobran, os partizana zarobljen i poginuo u Šidu.

LELAS, ANĐA Lukina, rođena 1.I.1925., ubili je partizani na kućnom balkonu u Lelasima8.VIII.1944.

LELAS, ANTE Duškov, rođen 17.V.1925., ubili ga četnici tijekom rata (1941.-1945).

 LELAS, ANTE Cvitkov, rođen 25.V.1911., ustaša, poginuo radeći na zrakoplovu u Ježeviću ? Suhopolje 17.XI.1944.

LELAS, ANTE Čovin, od mučenja u partizanskom logoru umro u Lelasima.

LELAS, ANTE Grgin, rođen 7.IV.1904., civil, četnici ga zaklali u Vrlici 26.I.1943.

LELAS, ANTE Ivanov, rođen 5.IX.1910., poginuo 10.II.1943.

LELAS, ANTE Ivanov, dijete, poginuo od ručne bombe.

LELAS, CVITKO Ilijin, rođen 17.IX.1920., partizani ga ubili u Jasenovcu.

LELAS, IVAN Čovin, kao hrvatski oružanik poginuo u Kijevu.

LELAS, IVAN Ivanov, rođen 18.IX.1914., oružnik, iz Dravograda pobjegao sa Luburićem 1945.

LELAS, IVAN Petrov, rođen 15.IX.1922., ustaša, odbornici ga odveli i ubili.

LELAS, JURE Ilijin, rođen 29.IV.1922., ustaša, poginuo na Plješivici (Lika) 7.XI.1944.

LELAS, MIĆO Ivanov, Lelasi, kao dijete od 6-7 godina poginuo od bombe.

LELAS, NIKO Jozin, rođen 20.II.1911., ustaša, odbornici ga ubili u Ježeviću.

LELAS, NIKO Jozin, 1944., od partizana bačen u jamu na Vagnju.

LELAS, PAVAO Grgin, ustaša, izbjegao u Dravograd s Luburićem.

LELAS, STIPAN Ilijin, rođen 21.I.1916., partizani ga na Vagnju bacili živa u jamu 1944.

LELAS, STIPE Petrov, rođen 9.X.1914., u školi ga uhvatili i ubili na Dinari.

LISIČAR, ANTE Martinov, rođen 5.XI.1924., ustaša, poginuo u Istri 27.XII.1944.

LISIČAR, LJUBICA Dujina, rođena 7.X.1927., smrznula se u Dinari 25.XI.1944.

MARAS, BOŽO Petrov, rođen 28.II.1879., od rana zadobivenih tijekom borbe umro 17.VI.1944.

MUČALO, JOSIP Antin, civil, Kosore, četnici ga ubili u kući.

RADNIĆ, JOSIP Lukin, rođen 18.VIII.1909., ustaša, ubijen u Vinaliću na Modrića Glavici 8.VIII.1943.

RADNIĆ, JURE Lukin, rođen 28.I.1921., domobran, poginuo u Istri 1945.

Maovice

BATALIĆ, BOŽE Božin, rođen 3.I.1934, u ruci mu rasprsnula bomba i ubila ga 27.XII.1944.

BATALIĆ, STIPE Ilijin, rođen 18.II.1919. (24.VI.1922.), ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

BATURINA, ANTE Filipov, rođen 2.XII.1919., domobran-vodnik, zarobljen od partizana, prema izjavi Baković Joze iz Vinalića pogođen bacačem i poginuo u Trstu 1.V.1945.

BATURINA, JURE Ivanov, rođen 23.VI.1921., umro od rasprsnute bombe 10.VI.1943.

BATURINA, PETAR Jozin, rođen 28.V.1920., domobran, vojni vozač, pri kraju rata uhićen, viđen u Dravogradu 1945., poslije se za njega ne zna.

BLAŽEVIĆ, BOŽO Ivanov, domobran, rođen 3.I.1926., od partizana ubijen 1943.

BLAŽEVIĆ, ANA Antina, rođena 7.VIII.1922., od četnika poginula u Maovicama 27.I.1943.

BLAŽEVIĆ, ANTE Petrov, ustaša, od partizana ubijen 1943,

BLAŽEVIĆ, FRANE Antin, hrvatski vojnik, nestao u Dravogradu 1945.

BLAŽEVIĆ, ILIJA Nikin, rođen 17.VIII.1891., ustaša, partizani ga ubili kod kuće 21.VII.1944.

BLAŽEVIĆ, IVAN Šimunov, civil, zaklan.

BLAŽEVIĆ, LUKA Nikolin, rođen 19.X.1921., poginuo 1944., potopio se brod za Vis.

BLAŽEVIĆ, MARKO Ivanov, nepoznato gdje je završio život (1941.-1945).

BLAŽEVIĆ, MATE Milin, rođen 28.X.1910., hrvatski vojnik, nestao u Dravogradu 1945.

BLAŽEVIĆ, NIKO Tomin, rođen 18.II. 1872., četnici ga živa pekli u Maovicama 26.I.1943.

BLAŽEVIĆ, NIKO Tomin, rođen 10.II.1895., partizani ga živa bacili u jamu na Vagnju 1944.

BLAŽEVIĆ, STIPAN Antin, rođen 7.IX.1926., poginuo 7.X.1942.

BIUK, ANTE Nikin, ustaša, ubijen od četnika 1943.

BIUK, BOJA Grgina, poginula u Sinju 1944.

BIUK, BOŽO Stipanov, rođen 11.I.1875., civil, četnici ga zaklali na Maovicama 26.I.1943.

BIUK, GRGO Šimunov, ustaša, partizani ga živa bacili u jamu na Vagnju 1944.

BIUK, IVAN Nikin, ustaša, od partizana ubijen 1943.

BIUK, IVAN Šimunov, civil, od četnika ubijen 1943.

BIUK, JURE Ivanov, domobran, od partizana ubijen 1943.

BIUK, MARA Grgina, završila život u Sinju.

BIUK, MARKO Ivanov, od partizana ubijen 1943.

BIUK, MATE Šimunov, partizani ga živa bacili u jamu na Vagnju 1944.

BIUK, PETAR Nikin, rođen 20.II.1923., ustaša, četnici ga ubili na Bukovoj Gradini 1943.

BIUK, TOMA Ivanov, domobran, od partizana ubijen 1943,

BRČIĆ, JOSIP Markov, rođen 1928., partizani ga ubili, proglašen umrlim 10.V.1946.

BRTAN, BOŽO Nikolin, rođen 6.XI.1884., ubijen od četnika u vlastitoj kući 26.I.1943.

BRTAN, FILIP Ivanov, rođen 23.III.1882., civil, priklali ga četnici na Maovicama 26.I.1943., umro u bolnici u Sinju, sahranjen 1.II.1943.

BRTAN, FRANE Matin, zaklna u vlastitoj kući na Maovicama 26.I.1943.

BRTAN, IVAN Matin, rođan 10.IX.1875., civil, četnici ga izvadivši mu oči zaklali u vlastitoj kući u Maovicama 26.I.1943.

BRTAN, KATA Ivanova, rođena 4.V.1925., četnici je s njih petero iz iste kuće zaklali u Mavicama 26.I.1943.

BRTAN, MARKO Matin, ubijrn u Golom Brdu 1943.

BRTAN, PETAR Matin, četnici ga ubili na Maovicama u vlastitoj kući 28.II.1943.

DENIĆ, ANTE Markov, civil, 50.g., četnici ga na Maovicama u vlastitoj kući 28.II.1943. spalili.

DENIĆ, IVAN Antin, rođen 22.X.1924., ustaša, nestao kod Dravograda 1945.

DENIĆ, IVAN Lukin, rođen 20.X.1924., ustaša, od partizana ubijen 1945.

DENIĆ, MILE Tadijin, rođen 12.V.1911., ustaša, nestao kod Dravograda 1945.

DENIĆ, PAŠKO Jurin, ustaša, partizani ga bacili  živa u jamu  na Vagnju.

DENIĆ, STIPE Tadijin, rođen 19.XI.1906., ustaša, nestao kod Dravograda 1945.

DENIĆ, TOMA Božin, rođen 27.IX.1922., ustaša, nestao kod Dravograda 1945.

ĐURIĆ, ANTE (Srbin), domobran, dragovoljac, poginuo u Bosni (1941.-1945.).

ERCEG-CARIĆ, FRANE Ivanov, rođen 24.VI.1910., poginuo u Ovčari kod Đakova (1941.-1945.).

ERCEG, IVAN Markov, ustaša, poginuo kod Virovitice (1941.-1945.).

ERCEG, MILE  Markov, rođen 11.VIII.1926., ustaša, poginuo u Bosni (1941.-1945.).

GILJAN, ANTE Jurin, rođen 13.X.1920., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

GILJAN, STIPE Jurin, rođen 16.VIII.1923., hrvatski vojnik, partizani ga bacili u jamu na Vagnju 1944.

GRIZELJ, ANTE Markov, hrvatski vojnik, tijekom rata poginuo u Slavonskom Brodu.

GRIZELJ, ANTE Šimunov, rođen 24.II.1911., ustaša, nestao kod Dravograda 1945.

GRIZELJ, DRAGO Filipov, nastanjen u Slavoniji i tamo poginuo (1941.-1945.).

GRIZELJ, IVAN Filipov, preselio u Slavoniju i poginuo u Đakovu.

GRIZELJ, IVAN Petrov, odselio u Slavoniju, poginuo u Slavonskom Brodu.

GRIZELJ, IVAN Stipanov, rođen 15.XI.1925., ubili ga četnici dok je išao na odsutstvo između Đakova i Ovčare (iskaz Ivana Totića).

GRIZELJ, JURE Cvitkov, tijekom rata poginuo u Slavoniji.

GRIZELJ, NIKO Matin, rođen 7.II.1923., poginuo kod Bijuka(Maovice) 28.II.1943.

GRIZELJ, PETAR Markov, rođen 17.X.1912., poginuo u Zagrebu (1941.-1945.).

HRGA, MARKO Martinov, rođen 28.V.1921., poginuo u Slavoniji (1941.-1945.).

HRGA, MATE Martinov, rođen 28.V.1921., poginuo u Slavoniji (1941.-1945.).

HRGA, MILE Antin, rođen 19.I.1909., ustaša, poginuo u Slavoniji (1941.-1945.).

HRGA, MLADEN Antin, poginuo u Ovčari, Đakovo (1941.1945.).

HRGA, STIPE Antin, rođen 21.X.1911., poginuo u Ovčari, Đakovo (1941.-1945.).

KOJUNDŽIĆ, BOŽO Ilijin, rođen 22.XI.1922., ustaša, poginuo u Bosni (1941.-1945.).

KOJUNDŽIĆ, BOŽO Tomin, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

KOJUNDŽIĆ, BOŽO Matin, rođen 18.II.1900., poginuo 9.VIII.1947.

KOJUNDŽĆ, BOŽO Milin, rođen 10.III.1925., poginuo kod Lapca na kuku 20.III.1945.

KOJUNDŽIĆ, IVANICA žena Markova, rođena 14.II.1905., poginula od bombe 9.VIII.1947.

KOJUNDŽIĆ, JERKO Božin, rođen 21.IX.1932., poginuo od bombe 9.VIII.1947.

KOJUNDŽIĆ, JURE Nikin, rođen 28.III.1916., ustaša, partizani ga živa bacili u jamu na Vagnju.

KOJUNDŽIĆ, MATE Josipov, rođen 7.I.1916., ustaša, četnici ga ubili i bacili u vatru na Maovicama 26.I.1943.

KOJUNDŽIĆ, MILE Božin, četnici ga zaklali na Maovicama 26.I.1943.

KOJUNDŽIĆ, MILE Jakovljev, hrvatski vojnik, nestao u Dravogradu 1945.

KOJUNDŽIĆ, MILE Ilijin, domobran, završio život u Sinju.

KOJUNDŽIĆ, STIPE Tomin, rođen 25.I.1909., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

KUDUZ, MILE Ilijin, domobran, ubili ga partizani u Vrilici.

KUDUZ, NIKOLA  Antin, rođen 12.X.1910., umro u Marselleiu 30.IV.1944.

LJULJ, FILIP Matin, rođem 18.VII.1911., proglašen umrlim 1946.

LJULJ, NIKOLA Josipov, rođen 7.III.1909., poginuo 19.IV.1942.

MILKOVIĆ, ANTE, bačen u jamu na Vagnju.

MILKOVIĆ, ANTE Božin, rođen 26.I.1921., hrvatski vojnik, nestao kod Dravograda.

MILKOVIĆ, ANTE Jurin, rođen 1920., poginuo u domobranima u Gospiću u siječnju 1943.

MILKOVIĆ, ANTE zvani Prude Milin, hrvatski vojnik, četnici ga ubili na putu od Vrlike prema Drnišu.

MILKOVIĆ, BOŽO Antin, rođen 8.I.1920., četnici ga ubili u Krčićima 8.X.1941.

MILKOVIĆ, BOJA žena Filipova, civil, četnici je zaklali na Maovicama 26.I.1943.

MILKOVIĆ, CVITA rođena Lelas, od četnika ubijena 27.I.1943.

MILKOVIĆ, FILIP Jurin, poginuo u Ovčari kod Đakova.

MILKOVIĆ, IKA žena Filipova, rođena 7.XII. 1936., poginula od bombe 25.XI.1942.

MILKOVIĆ, ILIJA Antin, hrvatski vojnik, nestao kod Dravograda 1945.

MILKOVIĆ, ILIJA Damjanov, rođen 13.VI.1922., domobran, partizani ga ubili dok je bio na straži na Maovicama.

MILKOVIĆ, ILIJA Stipanov, rođen 5.VIII.1924., u brdu Grabovici sa još 26 Hrvata četnici ga bacili u jezero.

MILKOVIĆ, IVAN Nikolin, rođen 17.X.1903., nestao u ratu.

MILKOVIĆ, JURE Antin, rođen 1888., od četnika ubijen 27.I.1943.

MILKOVIĆ, MARIJA Ilijina, rođena 3.IV.1913., poginula prilikom bombardiranja 25.XI.1942.

MILKOVIĆ, MARKO Ilijin, civil, četnici ga ispekli na Maovicama 26.I.1943.

MILKOVIĆ, MARKO Nikin, rođen 15.II.1926., poginuo u Ovčari kod Đakova (1941.-1945.).

MILKOVIĆ, MILE Martinov, partizani ga živa bacili u jamu na Vagnju.

MILKOVIĆ, MILE Božin, četnici ga zaklali na Maovicama 26.I.1943.

MILKOVIĆ, MILE Ilijin, četnici ga ubili na Maovicama 26.I.1943.

MILKOVIĆ, NEDJELJKA  Filipova, rođena 27.I.1942., ubila je zrakoplovna bomba 25.XI1942.

MILKOVIĆ, NIKOLA Filipov, rođen 2.VI.1925., na Kosovu sa još 26-toricom bačen u jezero.

MILKOVIĆ, PERA žena Petrova, civil, zaklana 26.I.1943. na Maovicama.

MIŠIĆ, ANTE Matin, poginuo u Đakovu tijekom rata.

MIŠIĆ, BOŽO Milin, poginuo u Slavoniji tijekom rata.

MIŠIĆ, BOŽO Petrov, rođen 13.X.1926., bačen u Husinu jamu 1945.

MIŠIĆ, KATA žena Milina, rođena 23.III.1888., četnici je zaklali u vlastitoj kući u Maovicama 26.I.1943.

MIŠIĆ, LUCA kći Ivanice, civil, 15 g., četnici je ubili na Maovicama 26.I.1943.

MIŠIĆ, MARKO Milin, rođen 12.III.1911., ustaša, nastradao u Đakovu 1945.

MIŠIĆ, MATE Filipov, rođen 18.II.1921., objesio se na kraju rata u Gracu ? Drniš 27.VII.1943.

MIŠIĆ, PETAR Blažev, rođen 7.I.1891., civil, četnici ga zaklali na Golobrdu ? Maovice 27.VII.1943.

OKLOPČIĆ, ILIJA Milin, rođen 26.X.1918., ustaša, tijekom rata poginuo u Mariboru.

REŽIĆ, ANTE Dujin, rođen 26.VII.1911., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

REŽIĆ, ANTE Markov, tijekom rata nastradao u Maovicama.

REŽIĆ, IVAN Petrov, ubijen 1943.

REŽIĆ, IVAN Stipin, rođen 11.I.1923., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

REŽIĆ, JELA Stipina, partizani je ubili u Virovitici 1944.

REŽIĆ, JOSIP Ivanov, civil, ranjen na Maovicama, umro u Zagrebu 14.I.1944.

REŽIĆ, MARKO Stipin, oružnik, rođen 26.IV.1912., četnici ga bacili u jezero na Kosovu.

REŽIĆ, NIKO Lukin, rođen 10.I.1919., domobran, četnici ga ubili u Svilaji na Ždanju 25.VII.1944.

REŽIĆ, NIKOLA Dujin, rođen 10.VII.1920., od partizana ranjen i umro na Svilaji ? Maovice.

REŽIĆ, NIKOLA Markov, rođen 16.VIII.1926., ustaša, nestao u Dravogradu.

REŽIĆ, PETAR Božin, civil, tek što se vratio  iz Francuske četnici-partizani ga ubili 1942.

REŽIĆ, PETAR Dujin, hrvatski vojnik, četnici ga bacili u jezero u Kosovu.

REŽIĆ, PETAR Stipin, rođen 11.IX.1924., partizani ga prisilno odveli i poginuo u Lapcu.

REŽIĆ, STIPE Antin, rođen 10.IV.1902., partizani ga ubili u Slavoniji 1945.

REŽIĆ, STIPE Stipin, nestao u ratu.

SAMARDŽIĆ, BOŽO Jakovljev, rođen 1.X.1909., pristalica partizana, ubili ga partizani kod Binka 25.VII.1944.

SAMARDŽIĆ, IVAN Filipov, rođen 14.VII.1925., partizan, ubijen od četnika 1944.

SAMARDŽIĆ, IVAN PETAR Filipov, rođen 27.VI.1912., domobran, otišao u partizane i poginuo oko Dubrovnika 1944.

SKORUP, ALEKSA zvani Jandre, hrvatski vojnik, nestao u ratu.

SKORUP, ANTE Jandrin, rođen 26.III.1907., nestao u ratu.

SKORUP, BOŽO Matin, rođen 7.II1923., hrvatski vojnik, nestao u Dravogradu 1945.

SKORUP, MILE Jandrin, nestao u ratu.

ŠKALIC, ANTE , ustaša, nestao u ratu.

ŠKALIC, ANTE Pavlov, rođen 11.VI.1920., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

ŠKALIC, BOJA žena Milina, četnici je zaklali na Maovicama 26.I.1943.

ŠKALIC, CVITKO Antin, rođen 11.VIII.1912., hrvatski vojnik, partizani ga živa bacili u jamu.

ŠKALIC, IKA žena Milina, rođena 20.VII.1913., civil, četnici joj izvadili oči i ubili je u vlastitoj kući 27.I.1943.

ŠKALIC, IVAN Antin, civil, zaklali ga četnici na Maovicama 27.I.1943.

ŠKALIC, IVAN Markov, rođen 24.X.1919., poginuo na Maovicama 1.XI.1944.

ŠKALIC, IVAN Petrov, četnici mu nožem izvadili oči i ubili ga 26.I.1943.

ŠKALIC, MILE rođen 27.III.1907., ubijen od četnika u vlastitoj kući 27.I.1943.

ŠKALIC, PERA, udova Pavlova, rođena 15.XI.1882., četnici je zaklali na Maovicama u vlastitoj kući 26.I.1943.

ŠKALIC, STANA žena Milina, četnici joj izvadili oči i ubili je 26.I.1943.

ŠKALIC, STIPE Jandrijin, rođen 24.XII.1920., hrvatski vojnik, nestao u ratu.

ŠKALIC, STIPE Ivanov, rođen 28.X.1921., hrvatski vojnik, nestao u Dravogradu 1945.

ŠKORIĆ, ANTE Nikolin, rođen 4.V.1920., hrvatski vojnik, poginuo na Maovicama ? Biukiva Gradina.

ŠKORIĆ, IVAN četnici ga ubili u kovačnici na Maovicama 27.I.1943.

ŠKORIĆ, MARKO Ilijin, 5.III.1908., ustaša, poginuo u Trstu 1945.

ŠKORIĆ, MARKO Ivanov, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

ŠKORIĆ, MILE Ilijin, rođem 29.IX.1921., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

ŠKORIĆ, NIKOLA Filipov, nestao u ratu.

TOTIĆ, ANTE Dujin, rođen 18.VI.1924., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

TOTIĆ, ILIJA Josipov, rođen 5.XI.1924., ustaša, nestao kod Dravograda 1945.

TOTIĆ, MATE Ivanov, rođen 26.VIII.1873., četnici ga zapalili u kući  26.I.1943.

TOTIĆ, STIPE Blažev, rođen 14.VIII.1918., hrvatski vojnik, nestao kod Dravograda 1945.

TURUDIĆ, MILE Cvitkov, hrvatski vojnik, nestao kod Dravograda 1945.

VARNICA, JERKO Milanov, rođen 26.IX.1885., civil, od četnika zaklan u vlastitoj kući 27.II.1943.

VARNICA, MILE Škovrljev, četnici ga ubili na Maovicama 26.I.1943.

VARNICA, PAVAO Markov, rođen 16.VIII.1906., ustaša, poginuo u Han Lisjak kod Sinja.

VUJEVIĆ, BOŽO Markov, tijekom rata poginuo u Slavoniji . Ovčara, Đakovo.

VUJEVIĆ, IVAN Markov, tijekom rata poginuo u Slavoniji ? Ovčara, Đakovo.

VULETIĆ, ANTE Josipov, hrvatski vojnik, tijekom rata poginuo u Bosni.

VULETIĆ, BOŽO Josipov, rođen 3.II.1908., nestao 1944., proglašen umrlim 17.V.1945.

VULETIĆ, MIJO Filipov, ubijen 1945.

VULETIĆ, NIKO Filipov, ubijen 1945.

ZEČEVIĆ, ANTE Martinov, tijekom rata nestao.

ZEČEVIĆ, ANTE Jozin, tijekom rata nestao.

ZEČEVIĆ, ANTE Martinov, rođen 26.II.1909., tijekom rata nestao.

ZEČEVIĆ, ANTE Ivanov, rođen 8.III.1923., došao iz Njemačke, četnici ga ubili bacačem.

ZEČEVIĆ, BOŽO Petrov, rođen 15.II.1922., odbornici ga, objesivši mu kamen oko vrata, bacili u Cetinu.

ZEČEVIĆ, GRGO Grgin, hrvatski vojnik, nestao na Sv. Katarini u Istri 1945.

ZEČEVIĆ, ILIJA Antin, poginuo tijekom rata u Bosni.

ZEČEVIĆ, MARKO Petrov, rođen 2.X.1919., hrvatski vojnik, nestao u    Dravogradu 1945.

ZEČEVIĆ, MARKO Antin, rođen 20.IV.1921., poginuo 1944.

ZEČEVIĆ, MILE Markov, od četnika ubijen 1943.

ZEČEVIĆ, NIKO Grgin, poginuo u Slavoniji.

Matkovine

BUDIŠA, ANA Ilijina, partizanka, ubili je ustaše.

BUDIŠA, GRGO poginuo u Virovitici, ne zna se ni kada ni od koga.

BUDIŠA, FILIP Josipov, rođen 26.VII.1921., partizani ga ubili u Vincu pred kućom 27.VII.1942.

BUDIŠA, TOMA poginuo u Virovitici, ne zna se ni kada ni od koga.

BUDIŠA, VASO Nikolin, ustaša, četnici ga ubili 1.X.1941., u Krčiću.

DUVNJAK, ANDRIJA Josipov, rođen 1913., ustaša, poginuo u Mariboru 1945.

DUVNJAK, ANICA Ilijina, ubili je Talijani mitraljezom iz zrakoplova.

DUVNJAK, ANTE Božin, ustaša, ubijen u Mariboru 1945.

DUVNJAK, ANTE Filipov, rođen 13.IV.1913., ustaša, ubijen u Mariboru 1945.

DUVNJAK, ANTE Jakovljev, rođen 1.I.1882., ustaša, nestao na ?Križnom putu? ? Bleiburg, u svibnju 1945.

DUVNJAK, ANTE Petrov, rođen 11.III.1922., ustaša, poginuo na ?Križnom putu? ? Bleiburg, u svibnju 1945.

DUVNJAK, BLAŽ Antin, rođen 2.II.1921., ustaša, poginuo u Mariboru 1945.

DUVNJAK, BOŽO Antin, rođen 25.XI.1911., domobran, od partizana ubijen u Splitu 1945.

DUVNJAK, BOŽO  Paškin, rođen 1920., ustaša, ubijen u Bliburgu u svibnju 1945.

DUVNJAK, BOŽO Pavlov, ustaša, poginuo tijekom rata.

DUVNJAK, CVITKO Markov, rođen 3.IV.1904., poginuo u Mariboru 1945.

DUVNJAK, DUJO Božin, rođen 4.VIII.1904., ustaša, ubijen u Bleiburgu u svibnju 1945.

DUVNJAK, FERDO Ilijin, rođen 1924., ustaša, ubijen u Mariboru 1945.

DUVNJAK, FILIP Božin, rođen 24.VII.1920., ustaša, od četnika poginuo u Lici 1943.

DUVNJAK, FILIP Ilijin, rođen 1.VIII.1922., ustaša, slika mu na novčanici od 5.000 kuna, u borbi s partizanima poginuo u Biteliću 7.VII.1944.

DUVNJAK, FILIP Ilin, rođen 9.I.1911., ustaša, poginuo?

DUVNJAK, FILIP Stipanov, rođen 20.XI.1922., ustaša, poginuo u Mariboru 1945.

DUVNJAK, FILIP Šimunov, rođen1888., ubili ga četnici smrskavši mu glavu kamenom 1941.

DUVNJAK, FRANE Antin, rođen 9.X.1923., ustaša, poginuo u Mariboru 1945.

DUVNJAK, FRANE Antin, ustaša, poginuo u Karlovcu.

DUVJNAK, ILIJA Stipanov, rođen 6.V.1922., ustaša, poginuo u Mariboru 1945.

DUVNJAK, ILIJA Petrov, rođen 3.VIII.1905., ustaša poginuo u Mariboru 1945.

DUVNJAK, IVAN Antin, rođen 1918., domobran, ubijen u svibnju na ?Križnom putu? ? Bleiburg, 1945.

DUVNAK, IVAN Božin, rođen 2.I.1927., ustaša, partizani ga ubili u Bračav Docu 1944.

DUVNJAK, IVAN Milin, rođen 20.V.1921., ustaša (pomoćni oružnik), poginuo u Lici.

DUVNJAK, IVAN Božin, rođen 4.I.1900., proglašen umrlim 16.V.1946.

DUVNJAK, JERKAN Stipanov, rođen 1917., partizani ga ubili u Hanu kod Sinja.

DUVNJAK, JERKO Jozin, poginuo tijekom rata.

DUVNJAK, JOSIP Ilijin, rođen 1920., ustaša, poginuo u Mariboru 1945.

DUVNJAK, JOSIP Petrov, poginuo tijekom rata.

DUVNJAK, JURE Markov, rođen 1920., civil, poginuo u Sloveniji.

DUVNJAK, JURE Šimunov, rođen 26.III.1905., četnici ga ubili u Cetini.

DUVNJAK, LUKA Ilijin, rođen 1922., ustaša, poginuo u Mariboru 1945.

DUVNJAK, LUKA Stipin, ustaša, poginuo u Mariboru.

DUVNJAK, MARKO Božin, rođen 1920., ustaša, poginuo u Sloveniji 1945.

DUVNJAK, MARKO Martinov, rođen 1919., ustaša, poginuo u Otišiću 1944.

DUVNJAK, MARKO Pavlov, rođen 26.V.1925., civil, nestao u logoru.

DUVNJAK, MARKO Filipov, ustaša, nestao na ?Križnom putu? ? Bleiburg, u svibnju 1945.

DUVNJAK, MATE Petrov, rođen 1913., četnici ga ubili u Matkovinama 1944.

DUVNJAK, MATE Petrov, rođen 16.IX.1929., civil, poginuo od bacačke mine.

DUVNJAK, MATE Stipanov, rođen 1925., ustaša, umro 1.XI.1943.

DUVNJAK, MATE Ilijin, rođen 16.X.1921., proglašen umrlim 1943.

DUVNJAK, MILE Petrov, rođen 28.IX.1920., ustaša, ubijen u partizankom logoru 1945.

DUVNJAK, MILE Stipanov, poginuo tijekom rata.

DUVNJAK, MILE Petrov, rođen 1920., ustaša (pomoćni oružnik), poginuo u Lici 1943.

DUVNJAK, NIKOLA Antin, rođen 2.XI.1907., poginuo tijekom rata.

DUVNJAK, PAVAO Šimunov, rođen 1900., četnici ga bacili u jamu i odveli mu ovce.

DUVNJAK, PETAR Božin, rođen  7.IX.1910., prvi ustaša u Maovicama,  poginuo na ?Križnom putu? ? Bleiburg, u svibnju 1945.

DUVNJAK, PETAR Ilijin, rođen 11.I.1904., poginuo?

DUVNJAK, PETAR Martinov, rođen 28.VI.1920., ustaša, poginuo u Mariboru 1945.

DUVNJAK, PETAR Stipanov, rođen 27.VII.1925., objesili ga gestapovci u Gracu.

DUVNJAK, ROKO Filipov, rođen 1902., ustaša, u Cetini četnici mu prebili nogu i ubili 1941.

DUVNJAK, STIPAN Grgin, rođen 2.IV.1882., oružnički narednik, zatim ustaša, poginuo u Sloveniji 1945.

DUVNJAK, STIPAN Mijin (Piće), rođen 1922., ustaša, poginuo u Sloveniji.

DUVNJAK, ŠIMUN Božin, rođen 14.V.1925., poginuo u Bosanskom Brodu 1.XI.1944.

DUVNJAK, STIPAN Ilijin, ustaški časnik, poginuo tijekom rata.

DVNJAK, Jakovljev, ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

FORLIĆ, FRANO Ilijin, rođen 16.III.1924., partizan, poginuo na Sutjesci 1943.

GALIĆ, BOŽO Markov, rođen 25.XII.1924., ustaša poginuo u Sloveniji 1945.

GALIĆ, IVAN Markov, rođen 4.I.1920., četnici ga ubili u Krčiću 1941.

GALIĆ, STIPE Markov, rođen 1920., ustaša, poginuo u Sloveniji 1945.

PERKOVIĆ, BOŽO ,rođen u Koljanima 1919., ustaša, nestao u Dravigradu 1945.

PERKOVIĆ, MIRKO rođen u Koljanima 1918., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

PLAZONIĆ, FILIP Petrov, rođen 18.VII.1920., poginuo u Krčićima 8.X.1941.

PLAZONIĆ, PETAR Josipov, rođen 3.III.1920., domobran, poginuo u Lovincu (Lika) 26.XII.1943.

PERKOVIĆ, FILIP Lukin, rođe u Koljanima 10.I.1871., poginuo od metka u Koljanima 7.VII.1944.

Podosoje

GRABIĆ, ANTE Antin, rođen 27.II.1920., domobran, poginuo u Lici.

GRABIĆ, ANTE Božin, partizani ga ubili po popisu poslanom iz Općine.

GRABIĆ, BOŽO Filipov, ustaša, četnici ga zaklali povrh Grabića kuća u Podosoju.

GRABIĆ, FILIP Pavlov, rođen 23.X.1910., partizani ga bacili u jamu.

GRABIĆ, MATE Josipov, ustaša, odselio u Viroviticu i tamo poginuo.

GRABIĆ, NIKO Matin, rođen 22.X.1920., ustaša, ubili ga partizani na Pagu 1945.

GRABIĆ, MILE Petrov, ustaša, ubili ga partizani u Mariboru 1945.

GRABIĆ,  PETAR Matin, hrvatski oružnik, partizani ga ubili.

JAKELIĆ, FILIP Ivanov, rođen 11.II.1921., prilikom povlačenja partizani ga ubili u Dravogradu 1945.

JAKELIĆ, FRANE Stipin, ustaša, prilikom povlačenja partizani ga ubili u Dravogradu 1945.

JAKELIĆ, IVAN Milin, ustaša, četnici ga zakali u Podosoju kod Zduša.

JAKELIĆ, MARKO Ivanov, ustaša, poginuo kod Dravograda 1945.

JAKELIĆ, MIJO Ilijin, rođen 28.IX.1896., auto ga pregazio u Vrlici na Zdušu 25.V.1946.

JAKELIĆ, PETAR Mićin, rođen 19.I.1920., ustaša, poginuo prilikom povlačenja hrvatske vojske kod Dravograda 1945.

JAKELIĆ, STIPE Mićin, rođen 1.IX.1925., ustaša, poginuo kod Dravograda 1945.

JAKELIĆ, STIPE Ilijin, partizan, poginuo u Sutjesci 1943.

KRNJAC, FILIP Nikin, ustaša, partizani ga ubili tijekom rata.

KUDUZ, ANTE Filipov, ustaša, od partizana poginuo tijekom rata.

KUDUZ, MARKO Ivanov, rođen 26.VIII.1924., četnici ga, tijekom rata, ubili u Kninu.

KUDUZ, MARKO Josipov, rođen 5.V.1908., poginuo prilikom bobmardiranja Zagreba.

KUDUZ, MATE Matin, dječak, ubijen iz njemačkih zrakoplova u Vrilci u Kukru 2.XI.1944.

LJULJ, IVAN Jozin, tijekom rata poginuo u Koški.

MANDARIĆ, BOŽO Ivanov, partizani ga ubili u Koljanima.

MANDARIĆ, FRANE Markov, ustaša, četnici ga ubili u Kninu 1942.

MANDARIĆ, IVAN Stipin, poginuo u Đakovu tijekom rata.

MANDARIĆ, JOSIP Mićin, rođen 15.I.1921., ne zna se mjesto ni vrijeme pogibije.

MANDARIĆ, NIKO Markov, rođen 1.II.1923., od četnika mučen, zatim ubijen 1942.

MANDARIĆ, STIPE Markov, ustaša, četnici ga ubili u Kninu 1944.

MARAS, ANTE Nikin, rođen 25.XI.1921., ustaša, prilikom povlačenja prema Dravogradu poginuo 1945.

MARAS, BOŽO  Petrov, rođen 28.II.1872., umro od zadobivenih rana 17.XI.1944.

MARAS, NIKO Lukin, rođen 7.VII.1920., ustaša, tijekom rata poginuo u Slavoniji.

MARAS, STIPE Nikin, rođen 19.XII.1924., ustaša, nestao kod Dravograda 1945.

MARAS, ŠIMUN Ivanov, rođen 20.I.1900., umro od zadobivenih uboda nožem 20.VI.1944.

OKLOPČIĆ, PETAR Matin, ustaša, tijekom rata poginuo u Voćinu.

PANĐA, ANTE Stipin, ustaša, ne zna se mjesto ni vrijeme pogibije.

PANĐA, JOSIP Filipov, ustaša, ne zna se mjesto ni vrijeme pogibije.

Štikovo

PUĆO, MATE Miškov, rođen 1923., civil, četnici ga zaklali u komšiluku Pućo 20.XII.1941.

PUĆO, MATE rođen 24.II.1908., civil, četnici ga zaklali kao civila u Štikovu u komšiluku Pućo 20.XII.1941.

PUĆO, PETAR brat Miškov, rođen 1901., civil, četnici ga zaklali u Štikovu u komšiluku Pućp 20.XII.1941.

VUJEVIĆ, ANTE Petrov, rođen 1939., dijete, četnici ga zaklali u Štikovu 20.XII.1941.

VUJEVIĆ, ANTE rođen 1928., civil, zaklan pred kućom u Štikovu 20.XII.1941.

VUJEVIĆ, ANTE rođen 7.VI.1925., četnici ga zaklali pred kućom u Štikovu 20.XII.1941.

VUJEVIĆ, ANTE (ZELE) rođen 1923., ustaša, ne zna se mjesto ni vrijeme pogibije.

VUJEVIĆ, BOJA Petrova, rođena 1931., civil, četnici je zaklali u Štikovu 20.XII.1941.

VUJEVIĆ, BOJA  (baba Dujina), rođena 1881., četnici je zaklaliu Štikovu pred kućom 20.XII.1941.

VUJEVIĆ, BOJA Matina, rođena 1941., poginula 14.III.1945. (javio Župni ured Nuštar).

VUJEVIĆ, DANA rođena 1905., civil, četnici ga zaklali u Štikovu 20.XII.1945. (javio Župni ured Nuštar).

VUJRVIĆ, DUJO Petrov, rođen 11.V.1933., poginuo 3.XII.1945. (javio Župni ured Nuštar).

VUJEVIĆ, FRANO ,rođen 1925., ustaša, poginuo tijekom rata.

VUJEVIĆ, GRGO Markov, rođen 1919., civil, zaklan od četnika pred kućom 20.XII.1941.

VUJEVIĆ, ILIJA rođen 1888., civil, četnici ga zaklali u Štikovu 20.XII.1941.

VUJEVIĆ, JAKOV Andrijin, rođen 17.XI.1943., poginuo 17.XI.1943. (javio Župni ured Nuštar).

VUJEVIĆ, JERKO Franin, rođen 10.X.1925., ne zna se ni mjesto ni vrijeme pogibije.

VUJEVIĆ, JURE rođen 1867., civil, nestao 1945.

VUJEVIĆ, LUKA Ilijin, rođen 1925., domobran, poginuo kod Karlovca.

VUJEVIĆ, LUKA rođen 18.IX.1923., nestao u ratu.

VUJEVIĆ, MARA Grgina, žena Petrova, rođena 1901., civil, četnici je zaklali pred kućom 20.XII.1941.

VUJEVIĆ, MARA Franina, rođena 15.VI.1930., poginula 26.II.1945. (javio Župni ured Nuštar).

VUJEVIĆ, MARIJA rođena 1870., podaci nepoznati, ubijena.

VUJEVIĆ, MARKO Franin, rođen 1.XI.1921., ustaša, bio u Jasenovcu i Zagrebu, nestao.

VUJEVIĆ, MARKO, rođen 1926., nestao u ratu.

VUJEVIĆ-KALAT, MARKO Nikolin, rođen 1915,. Ustaša, nepoznato mjesto i vrijeme pogibije.

VUJEVIĆ, MILE Petrov, rođen 10.X.1925., ustaša, poginuo na nepoznatom mjestu i vremenu.

VUJEVIĆ, NIKO rođen 30.X.1923., mobiliziran u partizane i dalje se o njemu ništa ne zna.

VUJEVIĆ-KEMBER PETAR, rođen 1901., kao domobran služio u Zavidoviću, poginuo na nepoznatom mjestu.

VUJEVIĆ, PETAR, rođen 1930., poginuo tijekom rata.

Vinalić

BAKOVIĆ, MILE Ivanov, rođen 26.VI.1909., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

BIUK, ANTE Petrov, rođen 1924., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

BIUK, DUJO Božin, rođen 10.VIII.1923., prisilno odveden u partizane, poginuo kao hrvatski vojnik u Kraloovcu 10.IV.1945.

BIUK, FRANE Antin, rođen 1921., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

BIUK, FRANO Matin, rođen 18.VII.1919., proglašen mrtvim 15.V.1946.

BIUK, IVAN Jozin, rođen 10.VI.1902., stradao u Zadvarju ? ispao na krivini iz auta i poginuo od zrakoplova 1944.

BIUK, IVAN Matin, rođen 14.VIII.1920., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

BIUK, IVAN Nikin, rođen 1914., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

BIUK, JOSIP Cvitkov, rođen 11.VII.1912., prisilno mobiliziran, poginuo u Trstu 1945.

BIUK, NIKO Nikin, rođen 27.IV.1897., kupovao stoku u Drvaru i tamo ga ubili četnici.

BIUK, PILE Božin, rođen 1920., nestao u Dravogradu 1945.

BIUK, STIPE Nikolin, rođen1917., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

BIUK, TOKO Cvitkov, rođen 1914., kupovao blago u Drvaru ? četnici ga ubili.

BODULJAK, IVAN Božin, rođen 6.IX.1927., hrvatski vojnik, poginuo kraj Bjelovara 23.XII.1944.

BODULJAK, IVAN Josipov, rođen 16.IV.1924., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

BODULJAK, IVAN Stipin, rođen 22.IV.1924., prisilno odveden u partizane, poginuo u Lapcu ? Lika 1944.

BODULJAK, JOZO Stipin, rođen 1927., četnioci ga ubili u Vrlici 1943.

BODULJAK, MATE Božin, rođen 12.XII.1909.,proglašen mrtvim 1946.

BODULJAK, MILE Markov, rođen 1919., nestao u Dravogradu 1945.

BODULJAK, PETAR Ivanov, rođen 20.VI.1913., nestao u Dravogradu 1945.

BODULJAK, STIPE Antin, rođen 9.IX.1924., hrvatski vojnik, poginuo tijekom rata u Virovitici.

BODULJAK, STIPE Ivanov, rođen 25.X.1919., hrvatski vojnik, poginuo tijekom rata u Virovitici.

BODULJAK, STIPE Jokin, rođen 5.I.1927., od četnika ubijen na Maovicama 2.III.1943.

DUJMIĆ, ANTE Petrov, rođen 4.III.1920., ustaški časnik, nestao u Dravogradu 1945.

DUJMIĆ, JAKOV Petrov, rođen 3.IX.1915., ustaša, poginuo od mine 1.IX.1944.

DUVNJAK, JAKOV Petrov, rođen 3.IX.1915., ubijen u Dugom Selu 1.IX.1944.

GVERIĆ, ANTE Božin, rođen 1926., hrvatski časnik, nestao u Dravogradu 1945.

GVERIĆ, ILIJA Markov, rođen 8.VIII.1924., hrvatski vojnik, poginuo u logoru Kerestinac 1944.

GVERIĆ, IVAN Stipin, rođen 27.XII.1924., hrvatski vojnik, umro kao ranjenik u bolnici 22.VI.1944.

GVERIĆ, MILE-STIPE Božin, rođen 15.IX.1924. hrvatski vojnik, u borbi protiv partizana poginuo kod Knina 1944.

GVERIĆ, NIKO Ivanov, rođen 1909., tijekom rata poginuo u Zagrebu.

GVERIĆ, NIKO Stipin, rođen 22.XI.1922.,ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

GVERIĆ, STIPE Ivanov, rođen 1923., prisilno odveden u partizane, poginuo u Srbu ? Lika.

GVERIĆ, STIPE Matin, rođen 4.V.1809., civilna zaštita, nehotice od Nijemaca i ustaša kad su zauzimali Vinalić poginuo 4.VIII.1944.

GVERIĆ, STIPE Tomin, rođen 1925., hrvatski vojnik, Talijani ga ubili u Šibeniku ručnom bombom.

KURMAJIĆ, ANTE Stipin, rođen 23.VIII.1923., partizani ga ubili u Kninu.

KUSTURIĆ, BOŽO Petrov, rođen 26.XII.1924., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

KUSTURIĆ, IVAN Šimunov, rođen 1921., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

KUSTURIĆ, NIKO Petrov, rođen 20.V.1911., nestao u Dravogradu 1945.

MODRIĆ, ANTE Jakovljev, rođen 1915., poginuo u borbi s partizanima u Ježeviću.

MODRIĆ, JOZO Filipov, rođen 7.II.1925., ustaša, tijekom rata poginuo u Mariboru.

MUTIĆ, ANTE Matin, rođen 15.VII.1884. proglašen umrlim 15.V.1946.

MUTIĆ, ILIJA Jokin, rođen 1915., umro u Sinju od tifusa.

MUTIĆ, MATE Stipanov, rođen 1920., hrvatski vojnik, u Splitu ga ubili radi dezerterstva.

PLAZONIĆ, ANTE Matin, rođen 1920., mobiliziran u partizansku vojsku, promrzao u Kijevu i umro u bolnici u Mariboru.

PLAZONIĆ, FRANO-DRAGO Nikolin, rođen 15.XI.1872., ubijen od neprijatelja 12.X.1941.

PLAZONIĆ, IVAN Pavlov, rođen 1903., civilna zaštita, partizani ga ubili.

PLAZONIĆ, JOKO Božin, ustaša, u Bihaću ga ubio hrvatski stražar 1941.

ROGAČ, VELIMIR Nikolin, rođen 30.III.1942., poginuo od metka u vlastitoj kući 25.VIII.1943.

TOTIĆ, IVAN Jokin, partizani ga bacili u jamu na Modrašu u Vještić Gori 16.VIII.1944.

TOTIĆ, MARTIN Božin, ubili ga partizani na Ždanju.

TOTIĆ, PETAR Antin, četnici ga ubili kod Vukovića kuća ? Cetina.

VULETIĆ-ANTIĆ, ANTE Antin, rođen 12.XII.1878., civil, od četnika poginuo u Vrlici 15.IX.1944.

VULETIĆ-ANTIĆ, BOŽO Filipov, rođen 1.I.1904., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

VULETIĆ-ANTIĆ, BOŽO Filipov, rođen 15.IX.1920., nestao u Dravogradu 1945.

VULETIĆ, FRANE Jurin, rođen 1920., hrvatski vojnik, nestao u Dravogradu 1945.

VULETIĆ-ANTIĆ, IVAN Antin, rođen 7.X.1919., vojnik bacačlija, ubili ga partizani na Hanu 14.I.1944.

VULETIĆ-ANTIĆ, MIJO Filipov, rođen 28.IX.1912., hrvatski vojnik, nestao u Dravogradu 1945.

VULETIĆ-ANTIĆ, NIKOLA Filipov, rođen 1.VIII.1906., ustaša, nestao u Dravogradu 1945.

ZIDAR, ANTE Markov, rođen 21.II.1921., hrvatski vojnik, tijekom rata poginuo u Otočcu.

ZIDAR, IVE Filipov, rođen 26.VI.1922., domobran umro od tifusa u Vinaliću.

ZIDAR, IVAN Stipanov, rođen 4.X.1918., domobran, ubili ga partizani u Koljnima.

ZIDAR, PETAR Markov, rođen 31.VII.1911., silom odveden u partizansku vojsku, poginuo u Trstu 2.V.1945.

ZORIĆ, ANTE Petrov, rođen 1934., civil, nehotice se ubio u Vrlici.

ZORIĆ, FRANE Jokin, rođen 1920., hrvatski vojnik, umro od posljedica partizanskog zatvora.

ZORIĆ, ILIJA Petrov rođen 15.VIII.1931., civil, nehotice ga u Vinaliću ubio brat iz puške u Mučakovoj ?vaši? 9.X.1944.

ZORIĆ, JOKO Antin, rođen 1890., umro u Đakovu od posljedica partizanskog zatvora.

ZORIĆ, MARKO Antin, rođen 1884., civil, umro od tifusa u Sarajevu.

ZORIĆ, STJEPAN Antin, rođen 1.X.1885., poginuo na prozoru u Velici od metka iz zrakoplova 17.VIII.1944 godine.

Vojne žrtve Domovinskog rata

ČERKIĆ, HARIS Enverov, rođen u Vrlici 25.VIII.1973., poginuo na bojištu Bijelo Vrelo ? Glamoč 8.IX.1995.

LELAS, IVE Petrov, rođen u Kosorima 20.II.1946., pogođen granatom na kućnim vratima u Kosorima 25.VIII.1991.

RADNIĆ, IVAN Antin, rođen u Kosorima 10.VIII.1953., umro u Splitu od posljedica bolesti zadobivenih u postrojbi 12.I.1993.

REŽIĆ, ANTONIO Stipanov, rođen u Sinju 1.X.1972., poginuo na Južnom bojištu 14.IV.1992.

REŽIĆ, NENAD Milin, rođen u Splitu 8.VIII.1967., poginuo u Marincima (Vukovar) 13.X.1991.

SKORUP, TOMISLAV Ivanov, rođen u Maovicama 13.XI.1961., pripadnik 4. brigade, umro od posljedica bolesti u bolnici u Zagrebu 14.VI.1995.

ŠKALIĆ, MLADEN Nikin, rođen u Kninu 15.III.1956., poginuo u Sinju prlilikom rušenja zrakoplova 1992.

TOTIĆ, SLOBODAN Božin, rođen u Kninu 12.IV.1966., poginuo od granate u Kukuzovcu (Sinj) 3.VI.1944.

TURUDIĆ, VLADIMIR  Tomislavov, rođen u Đakovu 9.I.1957., četnici ga ubili u Baljcima ? Drniš 12.XI.1991.

VARNICA, PETAR Markov, rođen u Kninu 19.V.1958., poginuo na Velom vrhu ? Otišić 8.VI.1993.

VRANČIĆ, STIPE Željkov, rođen u Sinju 4.IX.1974., poginuo na bojištu ? selo Peći (Drvar) 15.VIII.1995.

Civilne žrtve Domovinskog rata

BATURINA, MARIJA Filipova, rođena u Maovicama 13.V.1922., nađena obješena u Maovicama 13.VIII.1993.

KLEPO, JOSIP Filipov, rođen u Kosorima 1.VIII.1927., umro od posljedica četničkog nasilja na putu do bolnice Knin 13.X.1993.

ŠKALIĆ, BOŽICA Nikolina, rođena u Maovicama, četnici je ubili u Maovicama 17.VI.1992.

ŠKORIĆ, LUCA Cvitkova, udova Božina, rođena u Maovicama 4.VIII.1904., četnici je ubili u Maovicama kod mlinice u srpnju 1993.

VUČEMILOVIĆ-VRANJIĆ, IVAN Ilijin, rođen u Ježeviću 20.VII.1936., četnici ga ubili krampom u Ježeviću 1992.

VUČEMILOVIĆ-GRGIĆ, MARTA Jurina, rođena 1.IX.1918., nađena obješena u Ježeviću 1992.

ZEČEVIĆ, MARKO Ivanov, rođen u Maovicama 24.VII.1926., nestao u Svilaji 1992., pronađena lubanja, Policijska uprava u Šibeniku ga identificirala.

ŽERAVICA, BOJA rođena Plazonić 1914., maćeha Ivana Žeravice, skupa su poginuli na minskom polju na Laktacu 27.V.1993. godine.