log in

RSS

Vrlika

Naselja Grada


Vrlika

Teritorij Grada Vrlike nalazi se na krajnjem sjeverozapadu Splitsko-dalmatinske županije, u dubini dalmatinskog zaleđa gdje se topli dašak s Jadrana više gotovo ni ne osjeća, a zakriljen je stjenovitim naborima Svilaje na jugozapadu i Dinare na sjeveroistoku.
Premda manje od sat vremena vožnje odvaja vrlički kraj od velikih obalnih gradova Dalmacije, divljina toga prostora i njegova začudna ljepota čine ga dalekom, gotovo bezvremenom i, sasvim sigurno, veoma osobitom dionicom mediteranskih putova.
 
Područje Vrlike, jednog od najmlađih gradova Splitsko-dalmatinske županije, uvučeno duboko u dalmatinsko zaleđe, izvan dosega maritimnih utjecaja obuhvaćaja površinu od 243,83 km2, odnosno gradić Vrliku i još osam naselja koja mu gravitiraju: Garjak, Ježević, Koljane, Kosore, Maovice, Otišić, Podosoje i Vinalić.
Vrlika se nalazi na 425 m nadmorske visine, ali su pod njezinom upravom i visoki gorski prostori Svilaje i Dinare koji su u tom pojasu razdvojeni nizom krških polja – Cetinskim i Paškim poljem na sjeveru i nešto većim, Vrličkim poljem, smještenim južnije, te rijekom Cetinom i akumulacijskim jezerom Peruča.
Cetina, najdulja dalmatinska rijeka, svoj 105 km dugi put do mora počinje u podnožju Dinare gdje izbija iz nekoliko izvora – vrela Cetine, na 380 m nadmorske visine, od kojih su najizdašnija tri: najveće, Milaševo vrilo, a zatim Vukovića vrilo i Batica vrilo (sva tri pripadaju susjednoj Šibensko-kninskoj županiji). Rijeka teče istočnim rubom polja i nakon 25 km mirna toka biva zaustavljena branom Peruča, podignutom za potrebe hidroelektrane 1958 g. Hidroakumulacija Peruča je na 20 m nižoj nadmorskoj visini od izvora, najveća dubina joj je 65 m, a površina 29 km2.
S vrličke tvrđave Prozor, na strmoj klisuri sjeverozapadno od grada, pruža se izvanredno dojmljiv prizor – zeleno Vrličko polje, modra Peruča i, sasvim dolje, kameni grad na rubu toga polja, uronjen u sigurnost nevidljivih silnica što odasvud dotječu u njegovo središte. S veličanstvenih planinskih masiva Dinare i Svilaje, od čijih se pašnjaka, vrtača i šuma nekoć živjelo, u vrličku nizinu danas se spuštaju blagodati drukčije vrste – gorski visovi i prostranstva postaju poželjne destinacije poklonika ekološki orijentiranog i pustolovnog turizma te poznavalaca i poštovalaca prirode različitih profila, a velik broj planinskih prirodnih staništa te pojedinih biljnih i životinjskih vrsta koje ih nastanjuju, priznato je za posebne vrijednosti poradi kojih je Dinara u cjelini uvrštena u europsku ekološku mrežu Natura 2000.
Dolina kojom teče Cetina na nekim mjestima duž riječnoga toka i danas pruža životni prostor biljnim i životinjskim vrstama koje su tipične za ugrožena staništa – vlažne travnjake i močvare na krškim dinarskim poljima. Usto se na lokalitetima uz Cetinu u vrličkom području gnijezde vrste ptica kojima su to jedina gnjezdišta u granicama hrvatskog teritorija, crvenonoga prutka (Tringa totanus) i crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon).
Dinara pak pripada području visokog krša čiju glavnu masu čine karbonatne stijene vapnenac i dolomit, a jedan od njezinih vrhova, Sinjal (1831 m), najviša je točka hrvatskog prostora. Prostrani travnjaci i rudine, izolirane niske šume klekovine, te borove, hrastove i bukove šume samo su neka od sačuvanih prirodnih planinskih staništa čija neprocjenjiva prirodoslovna važnost i osobita estetska vrijednost ne izazivaju tek divljenje i poštovanje, već zahtijevaju stalnu i intenzivnu skrb. Osjetimo poziv i pridružimo se plemenitim nastojanjima očuvanja ovog iznimnog prostora.

Garjak

Naselje se nalazi 5 km istočno od naselja Vrlika. Selo sačinjavaju zaseoci: Čubrice, Garjački Mlini, Matkovine, Modraš, Pometenik, Sutina i Šušnjar. Većina kuća nekad  je bila smještena na obroncima sa zapadne strane Cetine do izgradnje akumulacijskog jezera Peruča, a danas su na samoj obali jezera. Potapanjem polja stanovništvo se iselilo, a malobrojno preostalo stanovništvo izbjeglo je u vrijeme Domovinskog rata tako da je to naselje danas uglavnom pusto. Tradicijska arhitektura je dobro očuvana.
Prezimena: Romići, Uzuni, Matkovići, Žeravice, Burilo, Škrbići, Jorlani, Samardžići.

Ježević

Selo je smješteno 9 km sjeveroistočno od Vrlike. Dijelovi naselja jesu nekoliko zaselaka na sjeveroistočnom rubu jezera Peruča: Božinovići, Žeravice, Dražići, Modrići, Kaselji, Vučemilovići, Ćorići,  Milani, Plazonići, Forići, Budiše, Duvnjaci i Marinci. Poznato je da su njegovi stanovnici od davnine hodočastili crkvi sv. Spasa na Cetini . Radi poteškoća i sprečavanja hodočašća između 1967. i 1969.Sagradili su svoju novu crkvu sv. Spasa koju su u Domovinskom ratu porušili četnici. Nakon Domovinskog rata izgrađena je na istom mjestu nova crkva.

Koljane

Selo je udaljeno 14 km  od Vrlike na istočnoj obali Peruče. Dijelovi naselja su Bračev Dolac, Brdo Koljansko, Bukov Dolac, Dragović, Gornje Koljane, Klenovci, Ograde, Podgradina, Pometenik, Privija, Rastoka, Vukov Dolac i Vukovića Most. Mjesto je poztnato po arheološkim nalazima iz rimskog i starohrvatskog doba.

Kosore

Selo je smješteno na sjevernom rubu Vrličkog polja udaljeno 3 km od Vrlike. Naselje je danas značajno po gradskoj zoni čiste industrije. Selo čine: Lelasi, Ercezi, Lakići, Lisičari, Klepići, Mišine, Radnići, Mučale, Arnauti, Jovići, Kosorčići, Bodrožinci, Medići, Utrženi i Ivančići.


Maovice

Naselje čine zaseoci formirani na kontaktnoj zoni obradivog i neobradivog tla na sjeverozapadnom dijelu vrličkog kraja. Selo je nalazi na 640 m n/v. U nekim zaseocima očuvana je tradicijska arhitektura, dok su drugi porušeni i napušteni tijekom Domovinskog rata. Selo se zvalo Mahovice od 1869. do 1880., od 1890. do 1910. Mavice. Dijelovi naselja su zaseoci: Bijuk, Donje Maovice, Gornje Maovice, Pod Umcem, Radinje i Svilaja. U selu se nalazi crkva sv. Jure, sagrađena 1901. godine na ruševinama još starije crkve. Tijekom Domovinskog rata je devastirana, ali je nakon rata, povratkom stanovništva obnovljena.


Otišić

Selo sačinjava niz raštrkanih zaselaka smještenih na istočnom rubu Donjeg i Gornjeg polja, dok se dio njih nalazi na zapadnom rubu Gornjeg polja - na obroncima Svilaje. U selu se nalazi crkva sv. Arhanđela Mihaila i kapela na groblju. U selu su arheološka nalazišta iz starijega i mlađeg kamenog doba, ostaci iz rimskog razdoblja i ostaci ranokršćanske crkve. Ovo je naselje s pravoslavnim stanovništvom. Selo čine zaseoci: Draga Otišićka,Gaj, Poljana, Dubrava, Ječmište, Krivošija, Ograde, Poljice Otišićko, Rudopolje Sinjsko, Svilaja, Ševina Njiva, Tavan i Vlake.


Podosoje

Podosoje čini niz zaselaka jugoistočno od Vrlike, na zapadnom rubu Vrličkog polja: Stražine, Šembrun, Zduš i Grabići. Obzirom na blizinu i utjecaj grada te smještaj uz cestu tradicijska arhitektura slabo je prisutna.


Vinalić

Vinalić čine brojni zaseoci koji su se smjestili na obroncima koji sa istoka uokviruju Vrličko polje i u kojima su se održale stare tradicijske kamene kuće. Novije kuće ne slijede tradiciju u gradnji. Naselje je na samoj rijeci Cetini 6 km udaljeno od Vrlike.

 

  • Objavljeno u Vrlika
  • Pročitano: 2058 puta
  • Poslijednja izmjena dana Ponedjeljak, 10 Ožujak 2014 13:15

VRLIKA
U ZAGRLJAJU PLANINA DINARE I SVILAJE TE RIJEKE CETINE


Vrlika živi u  zagrljaju dva visoka kamena čuvara - planina Dinare (1831m n/m), najviši je planinski vrh u Hrvatskoj i Svilaje (1508 m n/m) jedne od najviših hrvatskih planina. Uz njih, taj kraj je obilježen rijekom Cetinom  koja izvire iz utrobe Dinare i vijuga od sjeverozapadnog dijela Cetinske krajine probijajući se na mjestima kroz strmo, nepristupačno korito koje ju pritišće s obje strane obale, sve do ušća kod grada Omiša gdje se ulijeva u Jadransko more.

Taj splet planina i rijeke te jezera Peruča daju ovom kraju poseban izgled. Teško ga je riječima opisati. Sve silnice prirodne i ljudske ljepote ovdje se susreću i čine magiju čija će vas toplina dugo grijati.
       
Grad Vrlika smješten je na najsjevernijem dijelu Splitsko- dalmatinske županije, 75 km od Splita na magistralnoj cesti Split - Zagreb.

Prostor Grada Vrlike čini:

- 237,73 km2
- 2177 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2011.)
- jedno gradsko naselje
- osam sela
       
naselje površina stanovnika
VRLIKA 7,86 km2 828
GARJAK 26,32 km2 88
JEŽEVIĆ 23,23 km2 236
KOLJANE 67,42 km2 21
KOSORE 5,09 km2 191
MAOVICE 27,57 km2 380
OTIŠIĆ 51,01 km2 23
PODOSOJE 10,33 km2 194
VINALIĆ 18,90 km2 216
       
Vrlika je konstituirana kao samostalan grad 1993. godine izdvajanjem iz sastava općine Sinj. U Domovinskom ratu pretrpjela je teška stradanja i tek nakon oslobođenja u slavodobitnoj operaciji "Oluja" kreće u obnovu i razvoj. Glavni gospodarski potencijali koncentrirani su uz područje Peručkog jezera i gornjeg toka rijeke Cetine. U priobalnom području i nižim zonama obronka Svilaje i Dinare povoljni su uvjeti za poljoprivredu, voćarstvo i stočarstvo. Vode jezera i rijeke pružaju lokalnom stanovništvu brojne mogućnosti za razvoj ovog kraja prvenstveno u smislu razvoja turizma i brojnih vidova ponude:
       
- prirodne ljepote, bogata i bujna vegetacija te specifična poluplaninska klima
(zdravstveno - rekreacijski i izletnički turizam)
- kulturno povijesna baština
- planinski masivi Svilaje i Dinare
(planinski i izletnički turizam )
- jezero Peruča
(rekreacijski i izletnički turizam )
- seoski i eko turizam

 

  • Objavljeno u Vrlika
  • Pročitano: 1894 puta
  • Poslijednja izmjena dana Utorak, 25 Veljača 2014 07:39

PRODAJA RABLJENOG TERETNOG VOZILA

Trgovačko društvo Eko Vrlika d.o.o. objavljuje javno nadmetanje za prodaju rabljenog teretnog vozila za prikupljanje, sabijanje i odvoz komunalnog otpada.

 

Opširnije pročitajte u privitku.
  • Objavljeno u Vrlika
  • Pročitano: 817 puta
  • Poslijednja izmjena dana Petak, 03 Lipanj 2016 12:45
Pretplati se na ovaj RSS feed